Nune mós orador, Raimundo dos
Santos esplika, atividade workshop ne'e halo sensivilizasaun kona-ba violensia domestika
no nia konsekuensia sira haree husi perspetiva Gerurgiaun nian no bazeia ba
peskiza ne'ebé hala'o tuir estudu tinan
rua 2016-2017.
"Dezamina resultadu peskiza,
espesial liu ba faktor risku hirak ne'ebé kontribui ba violensia domestika ne'ebé
hakanek, moras barak no balun mate iha Hospital Nasional Guido Valedares",
Raimundo afirma.
Rezultadu husi estudu ne'e, nia
dehan, halo kompara ho estudu fulan neen (6) ne'ebé halo iha HNGV nomós
referensia balun husi nasaun Papua Nova Guine iha 2018. Peskiza ida ne'e
detekta mós katak fator risku ba violensia domestika ida, akontese mai husi ema
sira ne'ebé nivel edukasaun minimo, servisu ne'ebé lafiksu nomós parseiru intimo
lafiar malu.
"Iha estudu ida ne'e mós
detekta katak armas ne'ebé atakdor sira
uza mak katana, tudik, aidona, besi kanu, no husi hirak ne'e, barak mak baixa,
maioria presiza operasaun no operasaun ne'e hanesan naha toda ida ba Governu
liu-liu Ministru Saude hanesan fornesedor ba saude, tanba nia konsume
fasilidade barak, presisa rekursu humanu",
Raimundo subliña.
Aktu violesia domestika ida ne'e,
hamosu disabilidade (cacat) balun mate,
balun lakon oan, nomós tenke lakon sira nia orgaun vital. Hanesan pesoal saude
preukupa ho problema ida ne'e, la'os halakon nasaun de'it, maibé familia vitima
sira mós lakon osan, wainhira sira sai vitima ba violensia domestika tanba, ba
mai hospital hahan sira presiza durante baixa katak ne'e problema boot ba ema
hotu hotu.**
Reportajem : Marcelino Fernandes
/Aniceto Belo