• Pratika Sobu no Monta CPU

    Estudante Husi departamentu Informatika hala'o pratika ba Komputador

  • Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P

    Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P Dacky Belo

  • Estudante Jornalismu Halao Pratika

    Estudante Jornalismu hala'o pratika kona ba Shoot Imajen

Monday, 7 October 2019

Filmmaker Lokál Apresiza Programa DIFF Tanba Bele Fanu Joven

(Grace Media), Dili-Filmmaker Lokál Timor-Leste sente apresia ba programa Dili Internasional Film Festival (DIFF) no husu atu kontinua nafatin programa kompetisaun ne’e tanba bele fanu joven sira hodi dezenvolve talentu.


Tuir Produser Campis Filmmaker, Jose Maria de Fatima Amaral Moniz konsidera, programa DIFF halo ne’e pozitivu tanba iha koneksaun ho filmmaker internasionál sira hodi fanu joven sira atu bele aprende no muda sira nia-an.

“Dili Internasional Film Festival (DIFF) ida ne’e, programa ida ne’ebé kapas tebes tanba iha koneksaun ho ema internasionál. Hau hakarak, ba oin akontese tan, atu bele fanu joven hothotu, bele muda sira nia-an, sira nia talentu”, dehan Produser ba jornalista sira iha Benfica-Dili, (05/10/2019).

Iha fatin hanesan, Diretór Anju Laiha Liras, Adriano Perreira apresia mós premiadu novel da paz, Jose Ramos Horta tanba bele sai patron ba DIFF no fiar katak programa DIFF, tinan oin bele akontese nafatin iha Dili atu bele ajuda Timor oan sira sai filmmaker ne’ebé di’ak.

“Film festival ne’e di’ak tebes. Ne’e hanesan kompetisaun primeira ves iha Timor laran. Hau apresia tebes ba Sr. Jose Ramos Horta ne’ebé sai hanesan patron ba kompetisaun ida ne’e. No hau espera ida ne’e nafatin la’o no ba oin liu tan. Nafatin akontese iha Dili no ida ne’e sei ajuda iha berfilme iha Timor-Leste no sai di’ak liu tan”, Diretór apresia.

Nune’e mos, Koordenadora Media Husi Organizasaun Nasionál ba Futuru, Jacinta de Souse Pereirra  katak, programa DIFF halo ne’e parte ida importante tebtebes ba Timor oan sira tanba bele hasoru filmmaker no ema ne’ebé iha esperensia diferente atu bele fahe. 

“Ita iha Timor ita seidauk iha house film production no produs film ne’ebé mak boot hanesan telenovela. Timor oan barak halo ona maibé, hau haree ita iha Timor ladun iha. Ita uza maioria Indonesia no India nian. Entaun ida ne’e pasu ida ne’ebé mak importante tebes ba Timor oan sira atu bele aprende atu nune’e ba futruru karik bele koopera hamutuk. No enkoraja Timor oan sira atu bele mós produz filme la’os kiik de’it maibé produz film ne’ebé mak boot iha benefisiu boot ba iha komunidade sira”, dehan Jacinta nudar mós acting film.

Mensajen ne’ebé mak importante ba Dili Internasional Film Festival (DIFF)  katak “Hau espera ida ne’e la’os to’o iha ne’e de’it, maibé se karik iha oportunidade tan, bele mai iha Dili, importante mak halo kooperasaun ho Timor oan sira hotu atu nune’e bele hamutuk, atu bele organiza eventu ne’e sai furak liu tan.

Entertantu, Diretora Dili Internasional Film Festival (DIFF), Lena Lenzen esplika, vizaun kria DIFF ne’e hanesan plataforma ida hodi halibur ema hotu atu aprende hamutuk hodi sai kreativu no inovativu no hatudu ba mundu katak Timor mós bele.

“Ami nia vizaun atu kria Dili Internasional Film Festival (DIFF) ne’e hanesan plataforma ida, ema mai hamutuk halo buat ruma no hatudu ba mundu katak Timor-Leste bele kria buat ruma. Ida ne’e ema kreativu duni, ema iha idea, ema iha skill, depois saida mak akontese, saida mak kria hamutuk”, Lena esplika.*



Reportajen: Raimundo S. Fraga


Friday, 4 October 2019

Filmmaker Internasionál, Alrick Sujere Timor Oan Dezenvolve Film

(Grace Média), Dili-Filmmaker Internasionál, Alrick Brown husu, Timor oan sira atu dezenvolve film iha Timor-Leste tanba film hanesan média komunikasaun ho karakter audio visual ne’e bé fó mensajen edukativu, animativu no informativu ba ema hotu.

“Timor-Leste tenki hahu dezenvolve film tanba Timor-Leste iha faze dezenvolvimentu”, dehan Filmmaker, Alrick wainhira sai oradór ba workshop Dili Internasional Film Festival (DIFF) iha salaun Fundasaun Orienta, Sexta (04/10/2019).

Filmmaker internasionál nudar mós Dosente Filmmaker iha Universidade Washington Amerikanu haktuir, Timor Leste nasaun ne’ebé foun no foin dezenvolve  -an, tenki dezevolve filme no treina beibeik atu nune’e bele sai filmmaker di’ak iha futuru hanesan oinsá halo script, oinsá sai actor, oinsá halo acting no seluk tan.

“Tenki komesa treina actor, no filmmakers para bele hadia. Ita boot sira hakarak sai filmmaker, ita boot sira tenki estuda, nune’e bele hatene kona-ba acting para depois bele komunika ho autor hodi konta istoria”, Dosente filmmaker ne’e enkoraja.

Filmmaker ne’e sublina, halo film tenki prepara script  ka textu. No ita tenki hatene saida mak iha textu ne’e, signifika ita halo film la’os konta saida mak hakerek iha textu laran, maibé ita konta saida mak iha textu ne’e nia kotuk.

Ne’e atu esplika katak, saida mak iha textu ne’e nia laran ita haree ne’e la’os film, maibé saida mak iha textu ne’e nia laran ita laharee ida ne’e mak filme. No bainhira halo film ida, tenki koñese no hatene ekipamentus sira ne’ebé uza hodi halo film.
 
Nune’e mós Eis Primeiru Ministru, Rui Maria de Araujo mós husu  ba Timor oan sira tenki halo film tanba film mós kontribui ba Timot-Leste nia luta ba independensia exemplu film 12 Novembru 1991.

“Hau sente katak film masakre 12 Novembru muda kompletamente rumo istoria Timor-Leste nian. Mundu tomak haree saida mak realmente akontese iha Timor-Leste iha tempu ne’ebá. Ida ne’e mak poder, forsa film. Hau nia mensajen ba joven sira, ita boot sira bele sai realizadór filmmaker di’ak iha Timor Leste”, Rui sujere.*

Reportajen: Raimundo S. Fraga/Nelson Ximenes