Tuesday, 20 August 2019

FONGTIL Inisia Dialogu Ho MS Deskuti Seitor Saude


(Grace Media), Forum Organizasaun Naun Governamental Timor Leste (FONGTIL) inisia dialogu ho Ministeriu Saude (MS) objetivu hodi deskuti hamutuk problema no buka solusaun ba seitor saude Timor Leste tanba saude importante ba ema nia moris.

Tuir Diretor Exekutivu FONGTIL, Daniel Santos do Carmo katak, FONGTIL hakarak inisia dialogu ho Ministeriu Saude (MS) ho hanoin ida hakarak partisipa no kontribui di’ak liu tan atinji mehi Ministeriu Saude nian.

“Objetivu husi dialogu ne’e FONGTIL a  prezenta idea no fó solusaun husi prespetiva sosiedade sivil, relasiona ho situasaun atual iha seitor saude, promove komunikasaun akomodativu entre sosiedade sivil ho ministeriu saude, ganha konfiansa nu’udar parseiru kritiku”, dehan Diretor liuhusi diskursu iha otel Timor-Dili, foin lalais ne’e.

MS atu atinji objetivu, nia dehan, planu dezenvolvimentu nasional 2011-2030 no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) presiza kontribuisaun husi sosiedade sivil nian tanba iha knar 4 importante mak halo koordenasaun, advokasia, kapasitasaun no dezamina informasaun.

“Dezafius iha seitor saude ema hotu hatene no ema hotu ko’alia, maibé oinsa atu buka solusaun ba dezafiu ida eziste. Dala barak ezije Ministeriu Saude, ita haluha tia dever siviku katak fó hanoin, fó opsaun ba ministeriu atu solusiona. FONGTIL prontu hadia implementasaun politika programa no atividade ministeriu saude nian liuhusi auditoria sosiál”, Diretor kompromete.

Iha fatin hanesan, Vise Ministru Dezenvolvimentu Estratejiku Saude no Ministru Saude Interinu, Bonifacio Maucoli dos Reis  sente, onradu ba konvite hodi partisipa dialogu ne’e, hodi deskute hamutuk, buka solusaun ba problema seitor saude iha Timor Leste liuhusi dignistiku saude nasional.

“Ida ne’e, hatudu katak saude ne’e ita hotu nian, ita hotu iha komprimeiru no responsabilidade, atu lori saude ba oin ho objetivu ida de’it mak povu hetan saude diak”, Francisco afirma.

Oitavu Governu konstitusional, nia sublina, aserta pilar dezenvolvimentu seitor saude iha TL, MS atensaun ba prioridade hitu (7) hanesan, prestasaun ba servisu kuidadu saude primarius, prestasaun ba servisu kuidadu saude ospitalar, infraestruturas iha seitor saude, jestaun no distribuisaun ba medikamentus no ekipamentus medikus, merjensias medikas, jestaun no administrasaun ba seitor saude, rekursu umanus ba saude.

Nune’e mós, Koordenador Unidade Apoiu ba Sosiedade Sivil iha Gabinete Primeiru Ministru (KUASS-GPM), Filipe da Costa rekoiñese, sosiedade sivil iha papel importante atu buka solusaun ba problema hamutuk ho Governu. Ne’e nu’udar prinsipiu fundamental sosiedade sivil nia ne’ebé hakerek ona iha konstituisaun RDTL.

“Dialogu ida ne’e, parte hotu iha papel,  ami kontente liuhusi fundu apoiu sosiedade sivil ba auditoria sosiál no implementasaun programa iha baze. Atividade presiza fó feed back ba iha Governu, ida ne’e realiza ho espiritu”, Koordenador subliña.
 
Dialogu hanesan ne’e mak dalan di’ak liu, nia tenik,  tanba liuhusi dialogu bele fó hanoin ba malu, ba diretor, ministru, Parlamentu Nasional. Liuhusi dialogu ne’e, bele fó hanoin pozitivu ba malu atu bele identifika no fó solusaun ba problema ne’e.

Entertantu, Xefe Casa Sivil, Francisco Vasconscelos rekoñese, saude nu’udar direitu fundamental sidadaun hothotu nian, tanba konsagra ona iha konstituisaun. Nune’e mak Governu iha responsabilidade atu implementa programa hotu atu segura direitu sidadaun nian.

“Ema hotu iha kapasidade asume responsabilidade, tau hanoin hamutuk, povu ida ne’e bele moris iha saude di’ak. Iha 2011, dadus statistika hatete, ita iha postu saude públiku hamutuk 193, ita iha sentru saude komunitaria 66, privadu 26 no ospitais 6, total hamutuk 291”, nia aprezenta.

Ida ne’e mak dadus, asesor dehan, maibé presiza iha vizaun atu atinji metas katak povu hetan saude ne’ebé di’ak. Saude esensial tebes ba garante kualidade moris sidadadaun hothotu nian. Dadus ne’e mós atu bele fasilita ita boot sira sosiedade sivil no Governu bele deskute tanba Prezidente Republika nia komprimisu mak tau inkluzasaun sosiál oinsa mak ema moris, la’os iha osan deit, maibé mós tenke iha saude no edukasaun ne’ebé diak.*

Reportajen: Ekipa Kobertura