• Pratika Sobu no Monta CPU

    Estudante Husi departamentu Informatika hala'o pratika ba Komputador

  • Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P

    Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P Dacky Belo

  • Estudante Jornalismu Halao Pratika

    Estudante Jornalismu hala'o pratika kona ba Shoot Imajen

Sunday, 25 August 2019

FONGTIL: Governu Tenke Seriu Halo Investimentu Seitor Edukasaun


(Grace Media), Dili- Forum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste (FONGTIL), Timor Leste Coalition For Education (TLCE), realiza dialogu hamutuk ho Ministeriu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) ho tema “atu hetan solusaun no adekuadu ho konkordansia konjuta hodi resolve dezafiu aktual edukasaun Timor-Leste nian liuhusi halo diagnotiku ba infraestrutura eskolar.

Tuir Diretor Exekutivu FONGTIL, Daniel Santos do Carmo katak, edukasaun iha Timor Leste sei hasoru problema infraestrutura tanba ne’e atu atinji edukasaun ideal katak edukasaun atu produz ema hodi kria serbisu ba nia-an rasik Governu liuhusi Ministeriu Edukasaun (ME) tenke halo investimentu orsamentu ba seitor edukasaun.
  
“Desafiu edukasaun atu  atinji edukasaun ideal ho hanoin ida katak autode empregu katak, atu eduka ema kria serbisu ba nia an rasik ba dala uluk sira (Governu) presiza halo investimentu ne’ebé seriu ba seitor edukasuan”, dehan Diretor ba jornalista sira iha Otel Timor foin lalais ne’e.
 
Investimentu seriu, nia dehan katak,  oinsa mak programa sira ne’ebé Governu halo tenke dezenvolve bazeia ba kontrusaun real ne’ebé ita iha no presiza halo investimentu orsamentu jeral estadu tanba kontrusaun fasilidade sala aula, sala laborutoriu, biblioteka sira ne’e hari iha tempu kolonial no okupasaun Indonesia.

“Governu presija halo konstrusaun ne’ebé di’ak no ideal katak eskola ida nia sala,sufisiente ho nia fasilidade sira, akumulativu ba ema hotu-hotu inklui ema difisiente. Entaun  hosi sosiedsde sivil propoin  atu halo investimentu  diak ba setor edukasaun tinan-tinan  alokamentu orsamentu   ba edukasaun 12% “, nia sujere.

Tanba sa mak propoin orsamentu ne’e, nia esplika tanba atu responde ba taxa matrikula ba estudante sira ne’ebé tinan-tinan ita atinji 94%, rejistradu matrikula ba iha eskola primaria, pre-sekundaria no Sekundaria, taxa matrikula aumenta entaun presija investimentu husi estadu.

Kona-ba dialoju ne’e nia esplika “dialogu ida nee atu provoka beibeik Menisteriu Edukasaun atu labele abandona setor ida ne’e maske ita prioridade ba seitor seluk, maibé seitor ida ne’e importante, bainhira ita hakarak nasaun ida ne’e matenek barak, atu dezenvolve seitor sira seluk, entaun estadu iha seriedade atu halo investimentu ba edukasaun  liu husi investimentu orsamentu jeral  estadu i labele abandona hanesan agora, orsamentu 4%  no 7%  ne’e ita laresolve, orsamentu durante aloka ba Ministeriu Edukasaun resolve deit  admistrasaun, salariu vensimentu operasional”.

Iha fatin hanesan, Sekretariu Nasional Rede Edukasaun Timor Leste, Jose Monteiro dehan, tuir peskiza ne’ebé Timor Leste Coalition For Education (TLCE) identifika katak, problema ne’ebé oras ne’e MEJD hasoru mak problema institusional no problema jestaun orsamentu no alokasaun orsamentu kiik.
 
“Solusaun mak Ministeriu Edukasaun presiza orsamentu adisional porvolta 4.5% signifika orsamentu tenke sae minimu ba 12% husi orsamentu jeral estadu. No orsamentu 12% ne’e tenke ba oin nafatin husi 2020”, Jose fó hanoin.

Ministeriu Edukasaun (ME), presiza iha komitmentu politiku no sosial atu kolabora ho parte interesadu no sosiedade sivil serbisu hamutuk hodi dudu seitor edukasaun ba oin ho di’ak.

Relasiona preokupasaun ne’e, Diretor Jeral Ministeriu Edukasau Juventude no Desportu (MEJD), Antoninho Pires simu preokupasaun sosiedade sivil nian no sira mós iha kontinua iha planu hodi tau atensaun ba seitor edukasaun liuliu infraestrutura eskolar iha teritoria timor laran tomak.*


Reportajen: Marcelina da Silva/ Tinalia Cardoso

Tuesday, 20 August 2019

FONGTIL Inisia Dialogu Ho MS Deskuti Seitor Saude


(Grace Media), Forum Organizasaun Naun Governamental Timor Leste (FONGTIL) inisia dialogu ho Ministeriu Saude (MS) objetivu hodi deskuti hamutuk problema no buka solusaun ba seitor saude Timor Leste tanba saude importante ba ema nia moris.

Tuir Diretor Exekutivu FONGTIL, Daniel Santos do Carmo katak, FONGTIL hakarak inisia dialogu ho Ministeriu Saude (MS) ho hanoin ida hakarak partisipa no kontribui di’ak liu tan atinji mehi Ministeriu Saude nian.

“Objetivu husi dialogu ne’e FONGTIL a  prezenta idea no fó solusaun husi prespetiva sosiedade sivil, relasiona ho situasaun atual iha seitor saude, promove komunikasaun akomodativu entre sosiedade sivil ho ministeriu saude, ganha konfiansa nu’udar parseiru kritiku”, dehan Diretor liuhusi diskursu iha otel Timor-Dili, foin lalais ne’e.

MS atu atinji objetivu, nia dehan, planu dezenvolvimentu nasional 2011-2030 no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) presiza kontribuisaun husi sosiedade sivil nian tanba iha knar 4 importante mak halo koordenasaun, advokasia, kapasitasaun no dezamina informasaun.

“Dezafius iha seitor saude ema hotu hatene no ema hotu ko’alia, maibé oinsa atu buka solusaun ba dezafiu ida eziste. Dala barak ezije Ministeriu Saude, ita haluha tia dever siviku katak fó hanoin, fó opsaun ba ministeriu atu solusiona. FONGTIL prontu hadia implementasaun politika programa no atividade ministeriu saude nian liuhusi auditoria sosiál”, Diretor kompromete.

Iha fatin hanesan, Vise Ministru Dezenvolvimentu Estratejiku Saude no Ministru Saude Interinu, Bonifacio Maucoli dos Reis  sente, onradu ba konvite hodi partisipa dialogu ne’e, hodi deskute hamutuk, buka solusaun ba problema seitor saude iha Timor Leste liuhusi dignistiku saude nasional.

“Ida ne’e, hatudu katak saude ne’e ita hotu nian, ita hotu iha komprimeiru no responsabilidade, atu lori saude ba oin ho objetivu ida de’it mak povu hetan saude diak”, Francisco afirma.

Oitavu Governu konstitusional, nia sublina, aserta pilar dezenvolvimentu seitor saude iha TL, MS atensaun ba prioridade hitu (7) hanesan, prestasaun ba servisu kuidadu saude primarius, prestasaun ba servisu kuidadu saude ospitalar, infraestruturas iha seitor saude, jestaun no distribuisaun ba medikamentus no ekipamentus medikus, merjensias medikas, jestaun no administrasaun ba seitor saude, rekursu umanus ba saude.

Nune’e mós, Koordenador Unidade Apoiu ba Sosiedade Sivil iha Gabinete Primeiru Ministru (KUASS-GPM), Filipe da Costa rekoiñese, sosiedade sivil iha papel importante atu buka solusaun ba problema hamutuk ho Governu. Ne’e nu’udar prinsipiu fundamental sosiedade sivil nia ne’ebé hakerek ona iha konstituisaun RDTL.

“Dialogu ida ne’e, parte hotu iha papel,  ami kontente liuhusi fundu apoiu sosiedade sivil ba auditoria sosiál no implementasaun programa iha baze. Atividade presiza fó feed back ba iha Governu, ida ne’e realiza ho espiritu”, Koordenador subliña.
 
Dialogu hanesan ne’e mak dalan di’ak liu, nia tenik,  tanba liuhusi dialogu bele fó hanoin ba malu, ba diretor, ministru, Parlamentu Nasional. Liuhusi dialogu ne’e, bele fó hanoin pozitivu ba malu atu bele identifika no fó solusaun ba problema ne’e.

Entertantu, Xefe Casa Sivil, Francisco Vasconscelos rekoñese, saude nu’udar direitu fundamental sidadaun hothotu nian, tanba konsagra ona iha konstituisaun. Nune’e mak Governu iha responsabilidade atu implementa programa hotu atu segura direitu sidadaun nian.

“Ema hotu iha kapasidade asume responsabilidade, tau hanoin hamutuk, povu ida ne’e bele moris iha saude di’ak. Iha 2011, dadus statistika hatete, ita iha postu saude públiku hamutuk 193, ita iha sentru saude komunitaria 66, privadu 26 no ospitais 6, total hamutuk 291”, nia aprezenta.

Ida ne’e mak dadus, asesor dehan, maibé presiza iha vizaun atu atinji metas katak povu hetan saude ne’ebé di’ak. Saude esensial tebes ba garante kualidade moris sidadadaun hothotu nian. Dadus ne’e mós atu bele fasilita ita boot sira sosiedade sivil no Governu bele deskute tanba Prezidente Republika nia komprimisu mak tau inkluzasaun sosiál oinsa mak ema moris, la’os iha osan deit, maibé mós tenke iha saude no edukasaun ne’ebé diak.*

Reportajen: Ekipa Kobertura



Thursday, 15 August 2019

MKOT-LA’O HAMUTUK Sei Selebra Vitoria

(Grace media), Dili- Kordenador la’o hamutuk, Celestino Gusmão hateten katak iha loron 30 fulan Agusto tinan ne’e (2019) Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) hamutuk ho organizasaun La’o Hamutuk sei selebra vitória kona-ba fronteiras maritime entre Governu rua Timor-Leste ho Australia liu husi asinatura ratifikasaun  tratado  fronteira maritimas no 20 anos referendu.

“La’o Hamutuk, MKOTT mos sei selebra vitória, MKOTT  partispa iha esforsu hotu ne’ebé Timor Leste halo, solidaridade internasional povo tomak Timor Leste halo, atinji soberanita total, integridade soberania total nasaun nian, Timor Leste hetan tiha ona nia fronteira maritime, maske sei iha diskusaun barak, oinsa fahe nia produsaun  mina gas no great sunrise”, dehan Kordenador ba jornalista Grace Media iha nia knar fatin Bebora-Dili, foin lalais ne’e.

Nia haktuir, MKOTT no La’o Hamutuk selebra vitória ida ne’e sei realiza iha assosiasaun HAK hamutuk ho movimentu sira seluk mak hola parte iha MKOTT inklui populasaun sira. Nune’e, husu ba públiku tomak bele mai partisipa iha selebrasaun ne’e.

“Oportunidade ida ne’e fó hatene katak, selebrasaun ida ne’e, MKOTT sei halo asaun pasifiku liuhusi komferensia imprensa no atividade sira seluk, atu fó solidaridade ba kolega nain rua Bitnes kay ho Bernard Karely, oras ne’e dadaun iha hela presekusaun legal Kriminal iha Australia, ami atu husu Governo Australia hapara prosesu kriminalizasaun kontra ita nia maluk nain rua ne’e”, Celestino sujere.

Husu kona-ba dezenvolvimentu la’o iha Timor Leste, nia dehan, desenvolvimentu politiku iha rai laran soberania tebes tanba ita haree iha eleisaun timoroan sira mak kaer, partidu politiku, apuramentu, debate politiku, sistema politiku, lejislasaun sira, integridade soberania nasaun nian, ne’e metin tebetebes. 

“Ita foin enfrenta nasaun jigante ida iha mundu ida ne’e, Australia ita konsege konkista  vitória, ida ne’ebé fo sinal ida katak Timor Leste metin,  Timor Leste politikamente seguru liu, kompara ho rai sira seluk. Agora  kona-ba ekonomia, ita iha problema barak, difikuldade  barak, primeiru ita nia ekonomia dependensia ba petroleum, ita depende ba importasaun, ita nia setor produtivu sira kontinua hetan difikuldade atu avansa”, Celestino rekoiñese.

Politikus sira mós seidauk fó kondisaun diak ba setor produtivu sira liliu setor ekonomia no setor sosiál. Entaun selebrasaun ida ne’e ita uza hanesan momentu refletivu ida atu hanoin katak, ekonomikamente nasaun sei iha problema no difikuldade, aproveita selebrasaun ida ne’e ita tenke orgulu no ita tenke euphoria.

“Espetativa planu estratesiku desenvolvimentu nian ne’ebé iha mehi bo’ot ne’e, ami konsidera katak, mehi ne’ebé hela ho mehi. Setor sira ne’ebé besik ba ema kiak sira mak setor sosiál, ekonomiku sei falta tebtebes. Tanba ne’e, husu ba Governu atu reforsa infraestrutura sira ne’ebé suporta setor sosiál sira no ekonomiku sira ne’ebé bele ajuda ema kiak sira”, nia husu.

Nia mós husu ba povu no sosiedade tomak i sosiedade politiku sira, presisa hanoin katak ita nia soberania politika ne’e metin no seguru liu kuandu soberania ekonomia forte, entaun tenke halo investimentu oinsa atu orienta ba kapasidade, edukasaun, saude, agrikultor, bee no saneamento, malnutrisaun ema nian presisa hadia atu bele sai husi husi difikuldade. 

Reportajen: Macelinho Fernandes/Nelson Ximenes

Konsulta Popular 30 Agustu Hakotu Okupasaun llegal Indonesia


(Grace Mídia), Díli-Loron 30 fulan Agustu tinan 1999 konsulta popular mak hakotu okupasaun illegal Indonesia iha Timor Leste no tinan ne’e povu Timor Leste sei komemora ba dala 20 nu’udar loron haksolok ba forsa popular ho korajen no determinasaun mak povu halo ona.
 
Tuir Diretor Asia Justice and Right (AJAR), José Luis de Oliveira, sente kontenti ba komemora loron importante ne’e, tanba loron ne’e mak deteremina solusaun ba  problema durante tinan 24 okupasaun Indonesia iha Timor Leste.

“Selebra tinan rua nulu tempu ida ne’ebé naton, ita atu refleta, kuase maioria populasaun timorense hakat ba urna hodi vota hili otonomia hodi hakarak ukun rasik-an ka moris mesak. Tinan 20 ona, povu hotu atu selebra hodi haree ita nia independensia to’o ne’ebé ona, ita bele konsolida”, dehan Diretor ba jornalista Grace Media iha nia knar fatin Farol-Dili foin lalais ne’e.

Maske Timor Leste hetan ukun-an ona, nia dehan, maibé povu barak seidauk sente dezenvolvimentu iha rai laran tanba dezenvolvimentu ema balun de’it mak goza indepensia ne’e, ema barak mak seidauk goja. Politiku sira uluk, iha solidaridade forte no unidade nasional forte, depois tinan rua nulu sentimento ida ne’e no valor ida ne’e mihis.

“Ba povu tomak katak ita tenke akonsolida ita nia poder ne’ebé uluk determina tebes destinu nasaun nian, agora ita tenke konsolida nafatin ita nia poder hodi nune’e desenvolvimento ne’ebé la’o, tenke benefisiu duni ba povu”, Diretor husu.

Atu asegura soberana Timor Leste, povu tenke brani atu asegura nia poder soberania, tanba poder soberania ne’e iha povu tanba ne’e povu labele nonok de’it, povu labele pasivu de’it, maibé tenke ko’alia no kritika governante sira.
 
 Iha sorin seluk Komunidade Paulo Bento Belo katak, nu’udar timoroan tenke halo refleksaun ba komemorasaun konsuta popular 30 Agustu ba dala XX ne’e, tanba loron ne’e importante ba timoroan nia independensia.

“Husu ba sidadun timoroan hotu halo refleksaun, liliu ba juventude, ita tenke respeitu ba dignidade humanu, atu nune’e 30 Agustu, ita komemora ne’e, sai loron importante nasional ba povu no nasaun ida ne’e”, Paulo sujere.

Hanesan komunidade nia sentiment katak, durante tinan kotuk 1999, akontesimentu ne’ebé akontese ema barak mak hetan terus no sofrimento kona-ba 30 Agustu, nia resultado fakar ran no mate, ohin loron ita sai livre no sai ukun-an tanba ne’e husu ba povu ba juventude hotu nia partisipasaun iha desenvolvimento nasional, labele violensia, maibé kria pas no dame.*

Reportajen: Macelinho Fernandes/ Nelson Ximenes

Wednesday, 14 August 2019

Fulan Outobru 2019 ISC Sei Gradua Estudante 600

(Grace Media), Dili- Tuir planu Institutu Superior Cristal (ISC), fulan Outobru tinan 2019 sei fó graduasaun ba estudante finalist sira hamutuk atus neen resin (600), maibé depende estudante sira tanba sei haree ba asuntu akademiku finanseiru inklui mós hakerek monografia.
 Tuir Reitor Institutu Superior Cristal (ISC), Sebastião Perreira katak, graduasaun ne’e sei akontese iha fulan Outubru tinan ne’e, maibé data sedauk fiksu tanba estudante sira ne’ebé hala’o estajiu pedagojia sosiál iha eskola, klinika no iha ospital nasionál, balu remata ona, balu seidauk remata.

 “Periodu tinan 2019, estudante ne’ebé prepara-an atu gradua hamutuk 600 resin, maibé depende ba sira ne’ebé finaliza sira nia monografia, prosesu hakerek teste remata ona, sira nia estajiu atu tuir graduasaun”, dehan Reitor ba jornalista Grace Media iha nia kna’ar fatin Balide-Dili foin lalais ne’e.

Atividade prepara ba gradusaun, nia dehan, sei hahu iha fulan Setembru nia laran no dadus estudante sira ne’ebé remata ona ezame monografia, kona-ba sira nia sertifikadu, lista naran prosesu ba Ministeriu Ensinu Superior Kultura, depois naran sira halo publikasaun ona iha jornal da republika, foin halo graduasaun.

“Mensajen ba estudante finalista ne’ebé remata ona sira nia estajiu, balu ne’ebé iha tinan anterior liu ba hetan difikuldade  latuir graduasaun, agora ami fó oportunidade ba sira, maibé tenke servisu makas halo konsultasaun ho dosente orientador sira oinsa bele ajuda, iha periodu ida ne’e, sira mós iha oportunidade ba gradusaun”, Reitor sujere.*

Reportagen :Orlando Magno/Carlos Quenat/Nelson Ximenes


Centru Formasaun ETBA Harii 2013 Oferese Formasaun Ba Joven

(Grace Media), Dili-Centru formasaun East Timor Blossom Association (ETBA), hari iha tinan 2013, durante ne’e oferese formasaun ba joven sira hodi hakbiit koñesementu iha area Ingles, Portuges no Komputador.
 
Tuir Diretor East Timor Blossom Association (ETBA), Juvencio dos Santos katak, sentru formasaun ne’e oferese kursu ba joven sira iha teoria no pratika liuhusi seminar no debate hodi kapasita estudante sira nia kapasidade.

“Lalaok formasaun iha ne’e, ita iha regras liliu iha aprendisajen, prioridade 75% pratika obrigatoriu, treinadores no professores ba lingua inglesa  tenke ko’alia diak minimu 75% iha aula laran”, dehan Diretor ba jornalista Grace Media iha nia kna’ar fatin Komoro-Dili, foin lalais ne’e.

Husu kona-ba durasaun kursu, Diretor esplika, kursu ne’e la’o durasaun fulan haat, ne’e obrigatoriu no estajiu fulan rua iha terenu, maibe antes tun estajiu tenke iha ezame eskrita, oral no entrevista públiku. Depois remata mak foti sertifikadu.

“Iha primeira faze hahu husi Janeiru, Febreiru no Marsu, kada aula ita bele dehan kadeira mak la to’o, dala barak estudante kada aula hamutuk 60 pesoas, maibé sempre fahe ba aula A-B katak kada aula total estudante  hamutuk 30. Iha tinan kotuk liu ba estudante graduandu hamutuk kuaze atus rua”,  juvinal dehan.

Organizasaun ETBA iha misaun no vizaun, misaun oinsá atu kapasita jove sira ho matenek liuhusi formasaun hanesan lingua. No lingua ne’e prioridade tanba global agora, so unika lingua mak sai avontade ba siénsia, ema matenek tamba hatene lingua, ema hatene lingua siénsia fasil.

“Vizaun hateke ba futuru oinsa atu forma joven ida ke boa abilidade, mais kreativu hanoin inovativu para halo buat foun atu dezemvolve ida-idak nia-an liu-liu atu kria traballu ida idak ba nia-an rasik”, Diretor ETBA garante. 

Reportajen :Orlando Magno/Marcelino Fernandes


Universidade ONG SOLS Gradua Estudante 90 Nivel Diploma

 (Grace Media), Universidade Organizasaun Naun Governamental (ONG) Science Of Life System dadaun ne’e gradua tan estudante hamutuk 90 kompostu husi feto 60 no mane 30 husi departementu science of life development no lingua.

Seimonia graduasaun ne’e partisipa husi Embaizadora Malaysia iha Timor-Leste, organizasaun naun governamental akompaña husi fundador no diretora nasionál AHHA edukasaun Timor-Leste inklui familia graduadu sira.

Iha biban ne’e, Diretora Nasional AHHA Edukasaun-Timor Leste, Graciana Herculano esplika, objetivu husi serimonia graduasaun ne’e mak entrega diploma ba estudante finalista sira hamutuk 90, durante aprende iha SOLS.

“Graduasaun la’os foin hahu, maibé graduasaun ne’e tama ona ba etapa sanulu resin tolu (13). Ba ema ne’ebé halo graduasaun hahu husi primeiru to’o mai agora hamutuk rihun tolu nulu (30.000) inklui mós nain 90 mak ohin halo graduasaun ne’e”, dehan Diretora ba jornalista sira, hafoin remata serimonia graduasaun iha edifisiu SOLS, Becora-Dili, Foin lalais ne’e.

Estudante sira ne’ebé simu graduasaun, nia haktuir, durante tinan rua sira remata ona sira nia programa full time student. Programa ne’e iha faze tolu, faze primeiru iha munisipiu, faze segundu iha nasionál, faze terseiru mak ita bolu intensivu katak fó fali treinamentu ba alin estudante sira ne’ebé mak primeira faze iha munisipiu, depois ida ne’e remata foin halo graduasaun. 

“Halo graduasaun, sira mós iha opsaun, sira balun hakarak sai voluntariu, sira kontinua nafatin ho ami, sai voluntariu,  to’o tinan ida sira sai fali manajer iha distritu, depois manajer, ami mós haruka sira ba hetan esperensia iha Malaysia, Kambodia no Laos”, Graciana esplika.

Diretora ne’e mós fó mensajen ba graduadu sira mak simu ona graduasaun no simu ona diploma katak, diploma ne’ebé simu la’os ikus ba sira, maibé diploma ne’ebé lolos ita uza, wainhira ita aplika iha ita boot nia moris tomak.

Iha sorin seluk, Fundador SOLS, Madenjit Singh katak, Sols eziste hakarak kontibui ba dezenvolvimentu seitor edukasaun iha Timor Leste tanba seitor ne’e seidauk dezenvolve diak.

“Ho ida ne’e, hau mai iha timor, atu fahe edukasaun ne’ebé hau iha,  ba ema timor oan sira, atu nune’e sira bele hetan edukasaun ne’ebé di’ak no hetan moris di’ak iha futuru”, Fundador afirma.

Kona-ba edukasaun, fundador ne’e dehan, edukasaun iha tipu tolu importante, primeiru edukasaun ita aprende iha ensinu, oinsa ita hakerek no lee, segundu edukasaun umanu liga ba abilidade atu konsentra, abilidade fiar-an no terseiru edukasaun spiritual.

“Wainhira ita iha ona abilidade atu aprende, iha abilidade atu fiar-an, ita mós fiar ba maromak , saida deit mak ita aprende, ita sei atinji tanba ita nia forsa ne’e hetan direitamente husi maromak”, fundador garante.

Graduadu, Ivonia C. Miranda hato’o sentimentu agradese no kontente tanba bele hetan graduasaun husi Sols nu’udar pasu inisiu hodi hakat ba oin ho esperansa, maibé nafatin iha korajen no motivasaun hodi prepara-an ba future ne’ebé diak.

“Durante ne’e hau hetan buat barak iha parte lingua, lidership, communication no seluk tan. Ho esperensia ne’e, ba futuru hakarak sai lider diak”, Graduadu kompromete.
 
Hanesan graduadu,  nia mós husu ba joven sira atu labele dezanima (baruk) aprende tanba husi aprende mak bele hatene barak hodi aumenta koñesementu iha area oioin hodi bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.

Entertantu, Embaixadora Malaysia iha Timor Leste, Sarimah Akbar husu ba graduadu sira tenke lee nafatin tanba liu husi lee mak bele hatene hodi loke ita nia fuan no kadi ita nia kakutak ba buat ne’ebé povizitu atu prepara ita nian-an ba iha futuru.

Entertantu, timor oan hamutuk rihun hitu nulu (70.000) mak mak tuir ona formasaun iha Sols no manorin sira mai husi Kambodia, Malaysia, Laos, Japan inklui timor oan sira no formasaun sira hanesan karakter building, lingua korea no lingua portugues.*

Reportajen: Raimundo S. Fraga/Marcelino Fernandes


Sunday, 11 August 2019

30 Agustu 1999 Povu TL Hakotu Luta

(Grace Media), Dili- Estudante Universidade da Paz (UNPAZ), Rogerio Mendes Lopes hatete katak, loron 30 Agustu 1999 nu’udar loron autodeterminasaun ba povu Timor Leste hodi hakotu luta husi rejime militar Indonézia durante 24 nia laran invaze Timor-Leste.
 
“Tuir hau nia hatene katak loron 30 de Agostu ne‘e importante tebes mai ita, tanba loron ne’e  mak  Timór oan htu hakotu nia luta hasoru Rejime Militar Indonezia hanesan torturasaun, violensia fiziku asaun hasoru liberdade Timor-oan”, dehan Rogerio ba jornalista Grace Media iha jardin Lecidere Dili foin lalais ne’e.

Nia haktuir, tinan ida ne’e povu Timor-Leste sei komemora ba dala 20 nomós Misaun Interfet iha Timor Leste. No komemorasaun ne’e hodi hanoin hikas fali povu nia terus no mate sira iha tempu uluk.

“Atu sukat tempu, husi tinan rihun ida atus sia sianulu resin sia (1999) mai to’o agora, povu Timor-Leste maduru ona, ita nia trasformasaun hanesan sidadaun no trasformasaun ba partisipasaun no dezenvolvimento sai maduru”, Rogerio kompara.

Relasiona ho komemorasaun ne’e,  nia husu ba Joven no estudante  sira atu halo reflekasaun ba ninia-an hodi fó onra ba eroi sira, tan sira nia sakrifisu no mate mak hodi hetan ukun rasik-an no ita hetan liberdade.

“Husu ba joven no estudante sira, atu refleta fali ita nia-an,valoriza, dignifika ba maluk sira ne’ebé lakon sira nia vida to ohin loron ita la hatene sira nia paraderu iha ne’ebé. Rai ida ne’e hamriik iha ran no ruin nia leten”, joven ne’e mós sujere.

Nune’e mós Veteranu, Abilio dos Reis Amaral esplika, komemorasaun loron konsulta popular tinan ne’e ba dala 20 ona, maibé dezenvolvimento kontinua la’o neineik no povu barak seidauk sente ukun-an ida ne’e.

“Hau nia hare dezenvolvimentu ne’e la’o neneik liu, povu sira iha area rural sei halerik ba bee moos, esrada no eletrisidade, problema sira ne’e mosu tanba kauza husi lider nasional sira la fó oin ba malu”, Veteranu preokupa.

Dezenvolvimentu iha Timor Leste atu la’o ba oin ho di’ak, nia dehan, lider nasional no registensia sira atu fó oin ba malu  hodi halo dezenvolvimentu  ba ita nia rai doben Timór Leste tanba sira mak aman ba nasaun ne’e. 

“Uluk iha rejistensia nia laran imi rona malu, no fó oin ba malu, hodi luta hasoru ukupasaun, hodi ita hetan ukun rasik-an, agora ita ukun rasik-an ona, nusa mak imi lakoi rona malu, no fo oin ba malu, hodi  kore povu husi mukit no kiak”, Veteranu ne’e sujere.* 


Reportajen: Miguel Antonio da Grasa Saldanha.

Xefe Suku Kolmera Rekoñese Laiha Komputador Halo Atendementu Komunidade

(Grace Media), Dili- Xefe Suku Kolmera , Postu Administrativu Vera Cruz, Munisipiu Dili, Harmenio Alexo da Silva rekoñese katak dadaun ne’e komputador iha suku Kolmera laiha hodi apoiu serbisu suku nian liliu halo atendementu ba komunidade sira presiza trata dokumentus ruma.

“Hau hanesan xefe suku sente ladun  kontenti, hau nia komunidade sira atu halo dokumentus ida araska oituan tanba komputador laiha , apoiu serbisu iha atendimentu”, dehan Harmenio ba jornalista Grace Media iha knar fatin, Kolmera-Dili, foin lalais ne’e.

Xefe suku dehan, durante ne’e komputador ida mak iha no komputador ne’e, ema estranjeiru ida mak fó ba estrutura suku hodi halo serbisu suku nian, maibé husi Governu durante ne’e laiha uluk to’o agora.

“Komputador ne`ebe uza ne`e la`os Governu Timor Leste  mak fó, maibe ema estraneiru ida mak fó ajuda,  maibe lakleur  a`at tiha ona.  atu halo dokumentus ho lais ne`e araska tamba ami  komputador laiha”, Harmenio preokupa.

Kona-ba motorizada, nia esplika, foin lalais ne’e, sira simu ona, maibé farda mak laiha no seidauk simu, atu ba tinan tolu ona (3) ona. Ita hatene katak farda ne`e hanesan simbolu nasaun nian, xefe suku mós presiza uza atu komunidade bele hatene ita, se lae komunidade lakoinese.

“Ami ba  komunidade nia leet, por ezemplu komunidade hetan problema ruma, hetan dezastre ruma, komunidade hatene katak,  ida ne`e xefe suku. Se la`e komunidade dehan ne`e xefe suku ga la’os, xefe suku komunidade la hatene, tanba ami ho sira hanesan no la iha simbolu”, nia afirma.

Salariu xefe suku nian, nia sublina, durante fulan rua resin ona sira seidauk simu salariu no lahatene problema ne’e iha ne’eb’e. Salariu xefe suku nian fulan ida simu hamutuk dolar atus ida hat nulu ($ 140) no xefe aldeia fulan ida hamutuk dolar atus ida ($ 100).

“Seidauk simu, ami moris ho 140 dolar, ami xefe suku, xefe aldeia moris ho 100 dolar, maibé hau prontu hodi halo knar ne`e. Serbisu  ne`e  obrigasaun, dever ita nian , ami kontinua hala`o ami nia knar, kualker  oras, loron ka kalan, ema dere odamatan iha kalan mós tenke ser ba”, Xefe suku tenik.

Relasiona ho lixu ne’ebé komunidade kontinua soe iha fatin públiku, nia argumenta, hanesan xefe suku kontinua fó hanoin ba komunidade sira atu kompri regulamentu ne’ebé Governu fó sai ona katak tenke soe lixu iha lixeira fatin labele soe arbiru iha fatin públiku. Se mak lakumpre sei hetan sansaun ka multa.*

Reportajen:  Rosa Fernandes