• Pratika Sobu no Monta CPU

    Estudante Husi departamentu Informatika hala'o pratika ba Komputador

  • Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P

    Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P Dacky Belo

  • Estudante Jornalismu Halao Pratika

    Estudante Jornalismu hala'o pratika kona ba Shoot Imajen

Saturday, 27 July 2019

HATUDU DILI NIA FURAK IHA EMA SELUK NIA MATAN

(Grace Media), Dili-Hatudu Sidade Dili nia furak iha ema seluk nia matan, populasaun tomak tenki halo limpeza iha bairu, aldeia no suku hodi sente katak Dili ne’e pretense ba nia, entaun nia tenki hatudu responsabilidade.
Tuir Adjuntu Munisipiu Dili,José Filipe Ximenes Smith katak, povu Timor-Leste sei komemora loron konsulta popular 30 de Agustu ba dala 20 nomós komemora tinan 20 Interfet tama iha Timor-Leste.

“Komemorasaun ne’e bainaka barak mai. Populasaun tomak hela iha dili, tenki sai nain ba rai ida nee, ita hamutuk bele halo netik buat ruma, hatudu Dili nia furak iha ema seluk nia matan”, dehan Adjuntu ba jornalista Grace Media iha nia knar fatin Matadoru-Dili foin lalais ne’e.

Smith haktuir, Postu Administrativu sira iha Munisipiu Dili halo hela preparasaun ba loron konsulta popular,  hanesan halo enkontru semanal ho Presidente Komisaun Organizador, Kay Rala Xanana Gusmão. Ita nia estadu iha ona preparativu ba komemorasaun loron konsulta popular tanba ne’e, munisipiu Dili nia papél mak fó atensaun ba limpeza.

“Ami halo ona servisu liuhusi encontru iha nivel Munisipiu to’o ba nivel Postu orienta ba nai liurai sira suporta sira nia suku para sira mós kontinua informa ba populasaun sira, kada populasaun mós tenki kontribui limpeza iha sira nia suku, aldeia to’o bairu”, Adjuntu esplika.

Iha orientasaun seluk Adjuntu haktuir, ba xefe suku sira hodi fó informasun ba populasaun hodi hasae bandeira iha sira nia uma, hahu husi 15 Jullu to’o 7 de Setembru inklui fó orientasaun ba populasaun sira tantu loja, hotel no mós komersiante sira ne’ebé pertense iha estrada protokolu iha obrigasaun tenki hamos liafuan maldade ne’ebé pinta iha sira nia uma oin, bairu, aldeia no suku.

“Ami halo lansamentu ida kona ba limpeza jeral, limpeza ba parede lolon sira ne’ebé durante ita haree pinta ho liafuan maldade, liafuan provokativu. Lansamentu ne’e hahu iha iha Postu Administrativu Dom. Aleixo.  Depois alerta ba ita nia populasaun sira hotu iha Dili tenki fó ona ita nia kuidadu ba ita nia sidade”, Sujere Adjuntu.

Ita labele kontinua nafatin hakerek liafuan maldade, Smith dehan, liafuan maldade no liafuan provokativu iha parede lolon sira tenki hamos hotu atu nune’e labele fó ita nia imajen aat ba ema seluk, maibé ita hatudu netik imajen di’ak ba ema seluk liu husi sidade Dili moos.

“Hau nia mesajen katak hau husu ba ema hotu-hotu iha Dili hodi sente katak Dili ne’e ita hotu-hotu nia. Mesmu Dili ne’e iha Prezidente Autoridade, iha Administrador Postu sira, iha Xefe Suku, Xefe Aldeia, KPK, Konsellu suku no Polisia mak iha responsabilidade, maibé populasaun tomak mós tenki iha responsabilidade”, Adjuntu sujere.*

Reportajen: Nelson Ximenes /Marcelino Fernandes

MSSI ASINA AKORDU KOPERASAUN HO ISS OBJETIVU EZEKUTA PROGRAMA GOVERNU

( Grace Media), Dili-Oitavu Governu konstituisional liuhusi Ministeriu Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI) asina akordu ho Institutu Solidariedade Sosiál (ISS) iha salaun Ministeriu Solidariedade sosiál.

 Tuir Ministra Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta hateten, objetivu husi akordu rekoperasaun entre MSSI ho ISS ne’e atu ajuda Governu hodi ezekuta programa Governu nian tanba durante ne’e MSSI halo ona koperasaun ho ISS hamutuk 35.

“Objetivu husi akordu ne’e atu halo koperasaun finalidade hodi ezekulta programa Governu nia tanba Ministeriu Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI) halo ona koperasaun barak ho Institutu Solidariedade Sosiál (ISS) iha area sosiál”, dehan Ministra iha serimonia asinatura ne’ebé realiza iha edifisiu MSSI Kaikoli-Dili foin lalais ne’e.
 
Ministra haktuir, MSSI asina koperasaun ho ISS tanba durante ne’e ISS halo serbisu sosiál hodi fó apoiu ba grupu sira ne’ebé hala’o atividade iha koleiju, uma mahon, orfonatu sira, feto foinsa’e vulneravel, abuzu sexual  inklui moras metal.

Iha fatin hanesan, Diretor ezekutivu Asia Justice and Rights (AJAR), José Luis Oliveira informa, AJAR nia prezensa iha serimonia asinatura koperasaun ho MSSI tanba durante AJAR mós halo serbisu hodi ajuda Governu buka labarik sira neebe lakon iha tempu okupasaun hodi entrega fali ba familia sira.
 
“Ami servisu desde 2013, ami nia servisu mak ba buka no lori labarik lakon sira hasoru nia f  amilia. Ami hetan ona labarik sira ne’ebé mak lakon hamutuk atus ida liu, maibé sira ne’ebé hasoru ona familia foin liu hitu nulu resin tanba ita hetan labarik sira sei verifika sira nia familia”, Diretor ezekutivu AJAR esplika.

 Koperasaun entre MSSI no ISS ne’e importante tebes, Diretor sublina, atu bele ajuda malu. Organizasaun sira halo atividade sosiál ajuda Governu. Entaun, Governu mós presiza apoiu orsamentu atu nune’e serbisu hotu bele la’o ho di’ak.*


Reportajen     :Orlando Magno/Marselino Fernandes
 


Monday, 1 July 2019

PREZIDENTE KI KONSIDERA SENTRU FORMASAUN GFD HANESAN BEE MATAN BA SOSIEDADE

(Grace Media), Dili-Sentru Formasaun Grace For Development (SFGFD) liu husi Departementu Media realiza seminariu loron ida ho tema “Papel Media Importante Ba Dezenvolvimentu Nasional”. Orador mai husi Konsellu Imprensa no Akademiku. 

Iha biban ne’e, Prezidenten Konsellu Imprensa (KI), Virgilio Guterres konsidera, Sentru Formasaun GFD hanesan bee matan (oaze) ba sosiedade tanba sentru ne’e hatudu seriedade fo formasaun ba joven sira mak buka hela matenek.

“Lori konsellu imprensa nia naran agradese ba GFD, liliu ba inisiativa fundador sira, atu inisia sentru formasaun. Hau hatete katak sentru formasaun ho seriedade hanesan ne’e, serve hanesan bee matan ou oaze ba sosiedade”, dehan Prezidente KI ba jornalista sira hafoin remata seminariu iha Sentru Formasaun GFD, Vila Verde-Dili, Sabadu (29/06/2019).

Prezidente KI haktuir, Sentru GFD hanesan bee matan tanba sentru ne’e hatudu seriedade hodi kapasita joven sira ne’ebé presiza hetan matenek, hetan esperensia, hetan kapasidade ruma hodi hetan kapasitasaun bele mai iha GFD hodi hetan kapasidade profisional.
 
“Jornalista atu sai profisional iha area jornalismu mak jornalista tenki iha kapasidade teknika, kapasidade profisional no kapasidade intelektual, hodi hala’o jornalismu ho prinsipiu sira rigor, balansu no klaru”, Prezidente KI esplika.

Prezidente KI husu ba Sentru Formasaun sira hanesan GFD, SMI, STL no Timor Post tenke fo formasaun ho kualidade entermus  kapasidade no koñesementu tekniku, kapasidade hakerek notisia buka fontes, kapasidade profisional no kapasidade intelektual. 

Iha fatin hanesan, Estudante Marcelino Fernandes esplika, hanesan estudante sente kontente hodi partisipa iyha seminariu ne’e tanba liu husi seminariu ne’e bele aumenta nia koñesementu iha area media no jornalismu.

“Liu husi seminariu ne’e bele aumenta, koñesementu ho material sira ne’ebé mak hau aprende maki hanesan oinsa atu sai jornalista profisional iha mundu jornalismu ninia katak atu sai professional mak mak presiza kapasita-an”, Estudante informa.

Entertantu, Prezidente Komisaun Organizador, Raimundo Sarmento Fraga dehan, Sentru Formasaun GFD liu husi Departementu Media realize seminar ne’e ho objetivu atu konvida orador sira fahe matenek no esperensia ba estudante sira hodi haklean sira nia koñesementu.

“Seminariu ho topiku papel media importante ba dezenvolvimentu nasional ho objetivu atu fahe matenek no esperensia ne’ebé orador sira iha ba estudante sira hodi nune’e sai hanesan bukae ba sira iha futuru”, informa Prezidente Komisaun.

Prezidente Komisaun argumenta, tema jeral kona-ba "papel media importante ba dezenvolvimentu nasional", ne’e importante tanba ita hatene media hanesan kanal ida atu transmite informasaun ba publiku. Media transmite informasaun ba publiku, jornalista sai hanesan informador informasaun ba publiku kona-ba akontesementu sira”, informa Prezidente Komisaun.*

Reportajen: Ekipa Kobertura