Tuir Diretor Interino Forum Organizasaun Naun Governamental
Timor-Leste (FONGTIL), Lorenço Tito Ximenes Lopes katak, FONGTIL hari iha tempu
Indonesia hafoin naksobu tanba okupasaun Indonesia, re-estabelese tinan 2000, to’o
ohin loron kooperasaun serbisu ho governu la’o di’ak.
“Oitavu
governu nafatin halo kooperasaun di’ak ho sosiedade sivil sira, tanba sira
preve osan ba sosiedade sivil ajuda governu. Parte ita halo kontrolo sosial,
parte ida ita hanesan parseiru”, dehan Diretor Interino ba jornalista Grace
Media iha nia knar fatin, Kaikoli-Dili, Kinta (30/05/2019).
Diretor Interino esplika, FONGTIL (Forum Organizasaun Naun
Governamental Timor-Leste) hanesan organiasaun ida halibur NGO sira ho vizaun
ida kontribui ba dezenvolvimentu nasional. Organizasaun sira ne’e mai husi
igreja, organizasaun juventude, organizasaun komunitaria, organizasaun kultura rejista
hamutuk 339 kompostu husi organizasaun nasional, lokal no internasional, maibé
numeru ne’e sempre sae tun tanba misaun remata no mós problema fundus.
“Atividade membru organizasaun nian iha area oioin, balun halo
atividade agrukultura, balun ba edukasaun naun formal, fo reinamentu ba joven
sira hasae kapasidade para bele hetan serbisu, balun ba iha area advokasia”,
Lorenço afirma.
Lorenço esplika, ezistensia sosiedade sivil importante tebes
tanba hakarak fo hanoin ba governu, kuandu governu halo atividade mak ladiak sosiedade
sivil iha papel atu fo hanoin ba governu para bele hadia prestasaun serbisu, importante
fo benefisiu ba komunidade.
“Governu no sosiedade sivil hanesan parseiru dezenvolvimentu
ita tenke fo hanoin ba malu katak buat ne’ebé mak sira hetan sira informa ba
malu. Objetivu jeral husi informa ne’e katak ita ajuda governu para utiliza
orsamentu ne’e primeiru efetivu segundu efisien”, Lorenço salenta.
Nia tenik, primeira ves Iha Timor Leste ONG sira asina ona
akordu ho governu liu husi VI governu konstitusional, Xefe governu asina ona ho
FONGTIL atu fo espasu ba membru ONG sira hotu no komunidade atu halo programa
auditoria sosial. Auditoria sosial ne’e signifika fo espasu ba sosiedade sira
atu bele halo monitorian ba prestasaun serbisu governu nian.
“Kada tinan governu sempre aloka orsamentu ba sosiedade sivil
liu husi Gabitenete Primeiru Ministru iha Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil, unidade
ida ne’ebé mak responsavel ba jere fundus hodi loke dalan ba ONG sira atu bele
aplika, objetivu mak oinsa atu halakon kiak no haforsa kapasidade organizasaun
sosiedade sivil sira, exemplu governu nia obra ruma iha munisipiu kuandu
lahatudu kualidade ita informa ba governu, ita lakondena”, Lorenço tenik.
Nia salenta, dezafius ne’ebé sosiedade sivil sira hasoru mak
hanesan problema sustentabilidade tanba durante ne’e barak liu depende liu ba
doadores, se doadores sira laiha mak ONG sira taka. Tanba ne’e mak FONGTIL buka
hela estratejia katak dalan di’ak, primeiru ita koko ona politika
sustentabilidade. Ita tenke iha hanoin fo treinamentu balun ba ONG sira buka
osan rasik.
“Ami foin dadaun ami koopera ho fundus governu liu husi
treinamentu ba ONG sira oinsa atu buka dalan rasik ezemplu halo planu negosiu,
labele depende ba orsamentu liu-liu doadores no governu, ita fiar iha tinan
hirak mai ne’e bele iha rasik osan ou halo estratejia fundraising buka rasik
osan”, Lorenço optimista.*
Reportajen: Nelson Ximenes