• Pratika Sobu no Monta CPU

    Estudante Husi departamentu Informatika hala'o pratika ba Komputador

  • Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P

    Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P Dacky Belo

  • Estudante Jornalismu Halao Pratika

    Estudante Jornalismu hala'o pratika kona ba Shoot Imajen

Friday, 31 May 2019

SOSIEDADE SIVIL PARSEIRU GOVERNU NO SAI KONTROLO SOSIAL

(Grace Media), Dili-Sosiedade sivil la’os fungsionariu publiku, sosiedade sivil la’os emprejariu, maibé sosiedade sivil hanesan organizasaun ida ne’ebé mak organzia husi komunidade ho vizaun ida atu ajuda governu ho prinsipiu voluntarismu.

Tuir Diretor Interino Forum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste (FONGTIL), Lorenço Tito Ximenes Lopes katak, FONGTIL hari iha tempu Indonesia hafoin naksobu tanba okupasaun Indonesia, re-estabelese tinan 2000, to’o ohin loron kooperasaun serbisu ho governu la’o di’ak.

Oitavu governu nafatin halo kooperasaun di’ak ho sosiedade sivil sira, tanba sira preve osan ba sosiedade sivil ajuda governu. Parte ita halo kontrolo sosial, parte ida ita hanesan parseiru”, dehan Diretor Interino ba jornalista Grace Media iha nia knar fatin, Kaikoli-Dili, Kinta (30/05/2019).

Diretor Interino esplika, FONGTIL (Forum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste) hanesan organiasaun ida halibur NGO sira ho vizaun ida kontribui ba dezenvolvimentu nasional. Organizasaun sira ne’e mai husi igreja, organizasaun juventude, organizasaun komunitaria, organizasaun kultura rejista hamutuk 339 kompostu husi organizasaun nasional, lokal no internasional, maibé numeru ne’e sempre sae tun tanba misaun remata no mós problema fundus. 

“Atividade membru organizasaun nian iha area oioin, balun halo atividade agrukultura, balun ba edukasaun naun formal, fo reinamentu ba joven sira hasae kapasidade para bele hetan serbisu, balun ba iha area advokasia”, Lorenço afirma.

Lorenço esplika, ezistensia sosiedade sivil importante tebes tanba hakarak fo hanoin ba governu, kuandu governu halo atividade mak ladiak sosiedade sivil iha papel atu fo hanoin ba governu para bele hadia prestasaun serbisu, importante fo benefisiu ba komunidade. 

“Governu no sosiedade sivil hanesan parseiru dezenvolvimentu ita tenke fo hanoin ba malu katak buat ne’ebé mak sira hetan sira informa ba malu. Objetivu jeral husi informa ne’e katak ita ajuda governu para utiliza orsamentu ne’e primeiru efetivu segundu efisien”, Lorenço salenta.

Nia tenik, primeira ves Iha Timor Leste ONG sira asina ona akordu ho governu liu husi VI governu konstitusional, Xefe governu asina ona ho FONGTIL atu fo espasu ba membru ONG sira hotu no komunidade atu halo programa auditoria sosial. Auditoria sosial ne’e signifika fo espasu ba sosiedade sira atu bele halo monitorian ba prestasaun serbisu governu nian.

“Kada tinan governu sempre aloka orsamentu ba sosiedade sivil liu husi Gabitenete Primeiru Ministru iha Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil, unidade ida ne’ebé mak responsavel ba jere fundus hodi loke dalan ba ONG sira atu bele aplika, objetivu mak oinsa atu halakon kiak no haforsa kapasidade organizasaun sosiedade sivil sira, exemplu governu nia obra ruma iha munisipiu kuandu lahatudu kualidade ita informa ba governu, ita lakondena”, Lorenço tenik.

Nia salenta, dezafius ne’ebé sosiedade sivil sira hasoru mak hanesan problema sustentabilidade tanba durante ne’e barak liu depende liu ba doadores, se doadores sira laiha mak ONG sira taka. Tanba ne’e mak FONGTIL buka hela estratejia katak dalan di’ak, primeiru ita koko ona politika sustentabilidade. Ita tenke iha hanoin fo treinamentu balun ba ONG sira buka osan rasik. 

“Ami foin dadaun ami koopera ho fundus governu liu husi treinamentu ba ONG sira oinsa atu buka dalan rasik ezemplu halo planu negosiu, labele depende ba orsamentu liu-liu doadores no governu, ita fiar iha tinan hirak mai ne’e bele iha rasik osan ou halo estratejia fundraising buka rasik osan”, Lorenço optimista.*

Reportajen: Nelson Ximenes

ABEL “HAU LAKOI HAU NIA OAN TERUS HANESAN HAU”

(Grace Media), Maliana- “Terus ne’e to’o iha hau deit ona, hau lakoi hau nia oan sira terus tan, hau hakarak hau nia oan sira mós susesu iha aban bainrua”, esplika Abel Letomau ho triste ba jornalista Grace Media iha merkadu Maliana foin lalais ne’e.
 
Oan nia futuru sai dezafius ba Abel Letomau obriga nia hodi hala’o atividade negosiu, hakat sai husi uma la’o ba merkadu Maliana hodi faan paun. Maske loron manas, kosar no kolen, maibé esforsu nafatin tanba laiha ema ida atu ajuda nian.

Abel sublina, sakrifisiu aman nia ba oan nudar domin ba oan sira basa oan mak esperansa aman nian. Husi aman nia sakrifisiu buka osan liu husi dudu karosa faan paun hodi hetan osan, suporta oan sira nia eskola no ba nesesidade familian nian. 

“Loro-loron hau tenke dudu karosa hodi mai faan paun iha merkadu maske hau tur iha loron manas, anin boot nia laran, maibé ho pasiensia nafatin, kontinua la’o hodi dudu karosa atu fa’an nafatin”, Abel espresa ho matan been nakonu.

Nia afirma, moris iha mundu la’os tur hodi tane liman deit ba ema seluk, maibé tenke buka osan rasik, maske serbisu ne’e todan, pasiensia simu realidade moris ne’e.

“Hau senti triste tebes tanba, dalaruma paun ne’ebé mak hau faan ema hola, dalaruma la hola, kuandu ema hola, entaun loron ida hau hetan dolar rua nulu (u$ 20), se ema hola oituan, entaun loron ida hau hetan deit  dolar sanulu resin ida (u$ 11)’’, Abel tenik.

La senti kolen no lasenti hamlaha, nia tenik, ho forsa no kbiit be iha hakat nafatin ba oin hodi dudu karosa faan paun. Maske nia hetan osan, maibé osan ne’e lasufisiente ba nia hodi sustenta moris liliu selu oan nia eskola tanba oan hamutuk nain neen feto rua (2) no mane haat (4).

“Hau idade avansadu lima nulu resin haat (54), hau sei esforu an nafatin hodi buka osan,  selu ba oan sira nia eskola tanba nia oan nia futuru importante liu buat hotu,” nia haklaken.

Husu kona-ba nusa labuka serbisu seluk, nia dehan, hakarak halo serbisu seluk, maibé serbisu laiha, buka iha ne’ebé, pasiensia halo atividade nune’e ona hodi bele buka  osan rasik atu selu oan sira nia eskola, maske hasoru dezafiu oioin, maibé latauk kontinua buka osan.

“Hau nia mensajen  ba maluk timor oan hotu katak keta senti moe no senti tauk atu buka osan atu sustenta ita nia nesesidaede moris, tanba ita nudar inan no aman ita mak tenke haforsa ita nian oan sira, se la’os ita se fali, ita tenke halo serbisu hodi hadia ita nian ona sira nian moris,” nia enkoraja.*


Reportajen: Sufina da Cruz Soares


EBC MANLEUANA MENUS FASILIDADE DESPORTU

(Grace Media), Dili – Eskola EBC ( Ensinu Basiku Central) Manleuana oras ne’e hasoru problema menus fasilidade desportu hodi difikulta estudante sira atu aprenden desportu iha prátika.

Tuir Adjuntu Diretor EBC Manleuana, Gaspar Reis Amaral katak, fasilidade desportu nudar nesesidade importante ba estudante sira hodi hala’o prátika, maibé realidade EBC Manleuana nafatin hasoru problema hanesan kampu, ekipamentus bola basket no bola kaki tanba ne’e presiza atensaun husi ME (Ministru Edukasaun).

“Hahu tinan 2000 eskola ne’e laiha fasilidade kampu no material desportu ba aula pratika to’o agora tanba, laiha solusaun husi guvernu, liu-liu Ministru Edukasaun”, dehan Ajuntu ba jornalista Grace Media iha EBC Manleuana-Dili foin lalais ne'e.

Gaspar esplika, relasiona ho kondisaun eskola nia husu ba ME atu resolve problema ne’ebé eskola hasoru hanesan falta fasilidade no material desportu atu oinsa bele kria kampu ba eskola hodi nune, estudante sira bele hasa’e kapasidade no desenvolve diak liu tan iha area desportu, no oinsa bele promove sira nia talentu liu husi atividade extra kurikular. 

“Hau hanesan Adjuntu Diretor husi eskola ezije ba Ministru Edukasaun atu rezolve problema ne’ebé eskola enfrenta, tanba buat hotu ita depende ba governu, husi Ministeriu Edukasaun rasik tenke kria investimento ida ne’ebé diak atu nune’e bele fo fatin ba labarik sira tanba sira mak futuru ba desenvolvimentu edukasaun, se kampu laiha susar tebes atu halo prátika desportu, difisil atu promove talentu”, Gaspar preokupa.

Husu kona-ba planu ba oin, nia dehan, planu husi eskola ne’e rasik estrutura eskola sei tur hamutuk ho Diretora no mós professor sira atu hala’o sorumutu ida hodi hato’o ba nai ulun sira atu bele mai direitamente eskola hodi hare’e kondisaun fasilidade atu oinsa bele fo solusaun ba problema ne’ebe eskola enfrenta.*


Reportagen : Noviana Dias Marques

Thursday, 23 May 2019

PR: DEZENVOLVIMENTU LA'O TENKE HAMETIN UNIDADE

(Grace Media),Dili, Prezidente Republika (PR), Fancisco Guteres "Lu-Olo" informa, dezenvolvimentu iha Timor-Leste atu lao diak ba oin, presiza hametin unidade no estabilidade nasional tanba unidade no estabilidade mak bele garante dezenvolvimentu nasional.

"Dezenvolvimentu labele la’o keta-ketak, ita tenke hametin unidae hodi garantia estabilidade no haburas ita nia rai ba bei-beik", dehan PR liu husi diskursu iha komemorasaun loron restaurasaun independensia ba dala 17 iha palansiu prezidente Aitarak Laran-Dili, Segunda (20/05/2019).

Unidade mak bele garantia estabilidade hodi hala'o dezenvolvimentu nasional, PR haktuir, se ita lakria unidade mak dezenvolvimentu labele la'o tanba unidade mak bele hametin inkluzaun hodi ema la hases malu.

"Ha'u aproveita atu agradese ba papel seguransa hodi garantia autoridade estadu no estabilidade ba ita nia rain tanba ho estabilidade deit mak ita bele lori dezenvolvimentu ba oin no ba bei-beik", Lu-olo agradese.

Lu-olo afirma, Timor-oan hotu tenke hatene haburas konsiensia nasional ne'ebé hahu husi grupu nasional sira iha loron (25/04/1974) Portugal. Grupu ne'e lidera husi Eis Prezidente, Nicolau Lobato. Grupu ne'e hari'i ho konsiente katak timor-oan iha dignidade rasik no iha matenek atu bele ukun rasik-an.

"Restaurasaun idependensia signifika katak estadu Timor-Leste valoriza proklamasaun unilateral independensia husi Fretelin iha (28/11/1975), ne'ebe hetan kedas rekoñesimentu husi nasaun balu inklui iha kolonia Portugues sira. Iha konstituisaun RDTL konsagra data historiku rua, selebra independentensia 20 de Maio no restaurasaun independensia ne'ebé proklama iha (28/11/1975)", Lu-Olo sublina.

Lu-olo dehan, ohin loron Timor-Leste ukun-an tinan 17 ona, povu Timor-Leste sei moris nafatin iha situasaun ki'ak no mukit nia laran, taxa empregu sai aas tebtebes iha ita nia rai, ohin loron ita nia joven barak ba serbisu iha rai liur, problema falta aihan.*

Reportajen: Orlando Magno Carlos D. C. Quenat/ Nelson Ximenes

TIMOR-LESTE UKUN-AN KLEUR ONA MAIBÉ DEZENVOLVIMENTU SEIDAUK DI'AK

(Grace Media), Dili–Tuir Estudante UNTL ( Universidade Nacional  Timor Lorosa’e ), Fakuldade Siensia Sosiais (FSS), Noviana Faria Simões katak, Timor-Leste ukun-an tinan sanulu resin hitu (17) ona, maibé dezenvolvimentu la'o seidauk di'ak, tanba ne'e Governu presiza define planu prioridade ba dezenvolventu iha setor hotu.  
 
"Ukun-an kleur ona, maibé dezenvolvimentu iha ita nia rain seidauk la'o di'ak no parte balun la'o", dehan Noviana ba jornalista  Grace Media foin lalais ne'e iha kampus UNTL-Kaikoli-Dili.

Noviana haktuir, impase politika ne'ebé oras ne'e la'o iha ita nia rain, impede mós ba iha prosesu dezenvolvimentu nasional. impase politika ne'e mosu tanba ukun nain sira hadau malu poder.

"Ohin loron dezenvolvimentu balun la'o no balun lala'o tanba ukun nain sira gosta hadau malu poder deit, latau matan ba problema saida mak komunidade hasoru, hanoin poder", Noviana preokupa.

Relasiona problema ne'e, Noviana husu ba ukun nain sira liu-liu lider rezistensia sira hanesan Mari ho Xanana sira seluk tan, bele tur hamutuk hodi solusiona problema impase politika, tur hamutuk halo dezenvolvimentu ba povu no nasaun.

Entertantu, Estudante UNDIL (Universidade Dili), Francisco Deometrio Neves dehan, Timor Leste ukun-án tinan sanulu resin hitu (17) ona. maibé dezenvolvimentu la'o seidauk di'ak.

"Ita hotu hatene katak Timor-Leste ukun-an kleur ona, tinan sanulu resin hitu, ita ko'alia kona-ba  dezenvolvimentu prosesu ida agora ne'e seidauk la'o ho di'ak", Francisco esplika.

Francisco rekomenda ba ukun nain sira atu fo liman ba malu hamutuk hodi dezenvolve Timor-Leste tuir prinsipiu funu nain sira nia katak hadia povu nia moris no labele povu terus tan.*

Reportajen: Roumoaldo Da Costa Belmiro

Tuesday, 21 May 2019

OMS LANSA FATIN BANDU FUMA IHA SENTRU GFD

(Grace Media), Dili-Organizasaun Mundial Saude (OMS) halo lansamentu ba fatin bandu fuma iha Sentru formasaun Grace For Development (GFD) ho objetivu atu luta hamutuk hodi kontra tabaku iha Timor-Leste.

Tuir  Reprezentante OMS iha Timor-Leste, Rajesh Pandav, agradese no hato'o votus parabens ba Diretor Organizasaun GFD ho nia estrutura tomak inklui formandu sira hotu, tanba ho inisiativa bele kria regra hodi bandu ema fuma iha sentru GFD.

“Hau hato’o agradesementu ba Diretor mai to’o formandu sira, imi foti ona inisiativa ne'ebé diak, parabens ba imi hotu, bele hanoin ona joven sira nia saude liu husi tabaku", dehan Reprezentante OMS liu husi diskursu iha lansamentu fatin bandu fuma Sentru GFD, Vila Verde-Dili, foin lalais ne'e.
 
Rajesh sublina, sei koalia asuntu rua importante iha serimonia lansamentu, primeiru  tabaku, segundu alcohol. Kestaun rua ne'e sai preokupasaun OMS nian presiza atu kombate tanba joventude nia saude diak nasaun mós diak.

"Joven mak  futuru ba dezemvolvimentu no mós saude ba joventude, ne’e importante teb-tebes tanba saude diak nasaun diak. Hau hatetek ba ita boot sira tenki halo buat ruma no mós hamosu buat foun ba ita-án rasik, hau hatene ita boot sira la bele foti desizaun agora maibé imi tenke hanoin agora", Rajesh optimista.

Rajesh argumenta, dadus ema fuma sigaru no alchol hamutuk pursentu 70% ne'e ema adultos, maibé ema ho idade 13 to'o 15 hetan porsentu 42% mak fuma. Nune'e OMS iha ona hanoin no prontu serbisu hamutuk ho GFD atu bele oferese no kapasita formandu sira atu koalia kona-ba, oinsa para tabaku no alcohol.

 “Hau hato’o ba formandu sira, karik ita boot sira atu aprende kona-ba asuntu refere, bele fo naran ba iha Diretor atu nune’e ita boot sira, ba liur sai hanesan ema ne'ebé mak bele koalia kona-ba asuntu tabaku, tanba fuma  ne'e oho, entaun hapara fuma agora. Ba sira ne'ebé mak lafuma no lahemu tua, diak liu kontinua labele fuma no hemu tua, ba sira ne'ebé fuma no hemu tua koko atu para agora”, Rajesh husu.

Tuir Reprezentante Diretor GFD, Antonio da Costa Martins esplika, sentru GFD halo lansamentu ba fatin bandu fuma tanba joven mak jerasaun foun ba Timor-Leste no joven mak Ai-rin ba nasaun ida ne'e, tenke hadok-an husi fuma sigaru no konsumu alcohol.

 “Organizasaun GFD halo lansamentu fatin bandu fuma tanba fuma bele fo risku ba ema nia vida, fo risku moras contajioza, tanba ne'e ohin halo atividade lansamentu refere ba joven, tanba sira presiza atu hetan siensia no matenek liu husi joven sira nia saude,  atu nune’e joven sira iha preparasaun diak entermu Saude, Edukasaun no setor hotu-hotu", Antonio dehan.

Antonio salenta, atividade lansamentu ne'e importante oinsa atu bele konsiensializa estudante sira presiza hatene atu nune'e sira bele fahe informasaun ka siensia ruma ne'ebé hetan fahe ba ema seluk.*

Reportajen: Orlando Magno






SENTRU GFD HAMUTUK HO CVTL-HNGV REALIZA DOASAUN RAN

(Grace Media), Dili-Sentru Formasaun Grace for Development (GFD) serbisu hamutuk ho Cruz Vermelha Timor-Leste (CVTL) n

o Hospital Nasional Guido Valdares liu husi Departementu Sangue realiza doasaun ran objetivu atu tulun maluk sira ne'ebé presiza ran.

Reprezentante Diretor GFD, Jeremeas Almeida informa katak, objetivu husi atividade doasaun ran ne'e atu fo ran, ba ema moras sira ne'ebé presiza ran tanba ran turuk ida bele salva ema seluk nia vida.

"Formandu sira hamutuk atus ida (100) ital mak envolve-án iha atividade doasaun ran, fo ran ba ema seluk, tanba ran turuk ida bele salva ema seluk nia vida", dehan Jeremeas ba jornalista Grace Media iha Vila-Verde-Dili, Sexta (11/05/2019).

La'os deit atividade doasaun ran, Jeremeas  esplika, maibé mós atividade sosializasaun, oferese husi CVTL no HNGV husi departementu Sangue ho tema "Joven Hadomi Nia Saude Liu Husi Ran Turuk Ida Ajuda Maluk".

Iha fatin hanesan Manajer CVTL, Jacinto Luis agradese ba sentru formasaun GFD tanba bele serbisu hamutuk ona ho sira hodi hala'o atividade sosializasaun no doasaun ran.

“Sentru formasaun GFD rasik ho inisiativa konvida ami atu fahe informasaun kona-ba doasaun ran, ema barak seidauk komprende oinsa atu halo doasaun ran. Ita fo ran ba ema presiza ran  no mos ita kontribui ran ba ema seluk, maibé ita mós tenke kontribui ba ita-án rasik", Jacinto dehan.

Tanba durante ne'e balu lakomprende, Jacinto afirma, liu husi sosializasaun ne'e mós atu bele sensibiliza ema atu bele fo sira nia ran ba ema seluk ho voluntariamente hodi ajuda ema moras sira ne'ebé presiza ran, to'o agora ema voluntariu doasaun ran sedauk atinji porsentu lima nulu (50%).

"Objetivu atu hetan donor voluntariu ne'ebé mak depozitu a'as, hau hanoin ita hasoru dezafiu tanba doasaun ran voluntariu foin 30%  no doasaun ran ne'ebé mak oferese ba familia moras iha 70%.  Durante ne'e ami hasoru dezafiu tanba donor voluntariu sedauk atinzi 50%", Jacinto argumenta.
 
Jacinto argumenta liu tan, ita koalia atividade doasaun ran, koalia mós kona-ba ita nia vida, tanba is ho ran la iha, ita nia isin lolon sei la halo buat ida, signifika ran ho is importante tebes.

Ema hotu bele halo doasaun ran, Jacinto dehan, maibe liu husi nia kriteria wainhira atu halo doasaun ran tenke ho saude ne'ebé mak diak, tenke deskansa sedu iha temu kalan no ema ne'ebé mak atu donor ran ho nia Kg 45 ba leten.

"Kriteria doasaun ran, primeru kandidatu ne'ebé mak atu fo ran saude tenke diak, segundu tenke deskansa durante oras ualu (8) katak, kalan tuku 08:00-10:00 ne'e tenke deskansa ona, terseiru husi idade 18 to'o 60, no nia todan tenke to'o 45 ba leten", Jacinto esplika.      
                
Entertantu, Estudante GFD, Blandina Rafu Taek dehan, hanesan estudante sente kontente hodi partisipa iha atividade doasaun ran tanba bele oferese ran hodi ajuda ema seluk, no mós atu ajuda nia hodi hatene nia ran rasik.*



Reportajen: Orlando Magno


Saturday, 18 May 2019

TAN DE’IT FUTURU ESTEFANOS HALO TO’OS

(Grace Media)-Dili-Ita moris labele tane liman bei-beik ba inan, aman, ita tenke halo serbisu rasik, halo to’os, kuda modo hodi faan atu bele hetan osan hodi sustenta ba nesesidade uma laran inklui selu eskola basa futuru importante.

Ne'e mak esperensia moris husi Estudante Estefanos Pinto katak, hanesan estudante  halo to’os no kuda modo tanba inan no aman mate, wainhira nia sei ki'ik, ema latau matan, entaun tenke halo serbisu ho objetivu oinsa atu bele hetan osan hodi sustenta ba nesesidade uma laran inklui selu eskola. 

“Hau kuda modo desde ha’u sei ki’ik eskola Pré-Sekundária Hera Akanunu hahu husi primeiru ano to’o universidade livre teoria, hau halo to’os no kuda modo durante tinan 11 ona”, dehan Estefanos ba jornalista Grace Media iha Hera-Dili, foin lalais ne’e.

Estudante sublina, durante eskola hahu husi Pré-Sekundária to’o universidade, agora eskola iha Universidade Nasional  Timor-Loros’e (UNTL), Fakuldade Edukasaun Artes Humanidades No Departamentu Ensinu Matemátika. laiha ema ida atu tau matan ba nia estudu basa moris ho idade 12, inan, aman husik hela nia mesak ba mundu seluk.

“Hau agora idade 25, husi Munisípiu Viqueque Postu Administrativu Ossu Suku Uaibobo Aldeia Uanisi, aman Francisco Ruas no Julieta Freitas Matebian”, estudante ne’e dehan.

Estefanos sublina, durante hala’o atividade sempre hasoru problema barak, hanesan loron manas no kolen, maibé pasiensia nafatin hodi hasoru tanba laiha serbisu seluk atu halo.

“Iha ne’e hau kuda modo, maibé presiza uluk rai mamuk, hodi bele seguru, foin lori makina fila rai, ne’e hotu tiha, mak foin suru rai halo kaber, foin bele kuda modo”, nia esplika.

Presizasa atu kuda, Estefanos dehan, presiza tan sasan sira seluk maka hanesan adubu hodi bele halo rai ne’e sai bokur, nune’e modo bele buras lalais, presiza mós aimoruk modo nian hodi rega atu nune’e ular labele estraga.

“Depois modo hirak ne’e to’o nia tempu ona atu ko’a, ha’u rasik mak sei lori ba fa’an iha merkadu tuir nia folin ne’ebé maka defini ona, mais ou menus loron ida hau bele hetan osan dolar hitu nulu (70) kada loron”, Estefanos haklaken.*

Reportajen: Benigna J. G Almeida

FAAN OBRALAN HODI SUSTENTA MORIS

(Grace Media), Dili-Responsabilidade inan, aman importante tebes ba oan sira. Atividade faan obralan nudar serbisu ida ne’ebé inan feton Domingas halo basa husi atividade ne’e mak bele hetan osan hodi sustenta moris no selu oan nia eskola.

Tuir Negosiante,  Domingas Elu katak, nesesidade uma laran no oan nia eskola sai problema boot ba nia hodi esforsu-an buka osan atu bele sustenta moris basa moris presiza tebes osan, se labuka osan mak sei lahetan osan.

“Hau sente laran susar tanba oan nain ne’en (6) balun eskola, balun la eskola tan de’it ekonomia la sufisiente. Hau esforsu-án faan obralan hodi bele suporta oan sira eskola  no mós nesesidade uma laran”, dehan Domingas ba jornnalista Grace Media Mekdau Manleuana-Dili, Sexta (10/05/2019).

Domingas haktuir, durante tinan rua (2) ona hala’o atividade negosiu faan obralan iha merkadu Manleuana. Kada loron hetan osan mais ou menos dolar hat nulu (40), kuandu loke roupa foun bele hetan dolar sia nulu(90), maibé konforme husi kualidade roupa.
Negosiante argumenta, moris sempre hasoru problema, maibé iha dalan barak hodi rezolve importante mak labele moe no tauk, se ita moe no tauk mak ita sei lahetan osan.*

Reportajen: Olandina da Silva

LTC EZISTE HAKARAK HADIA TIMOR OAN NIA FUTURU

(Grace Media), Dili-Lorico Training Centre ( LTC ) hanesan sentru formasaun ida ne’ebé eziste hakarak kontribui ba dezenvolvimentu nasional liu husi kapasitasaun rekursu umanus iha lian ingles, hodi prepara timor oan sira ba iha futuru diak.

Tuir Diretor Lorico Training Centre ( LTC ) Ozório Leque, katak formasaun ne’e hahu loke iha tinan 2009, ho mehi katak atu prepara timor oan sira ba futuru diak presiza hatene lian ingles.

“Joven sira tempu imi nian, labele lakon oportunidade hodi mai aprende,  ami sei fo buat diak ba imi, liu husi ami nia sentru simples ida ne’e, bele hadia oportunidade hodi prepara-án ba futuru’’, dehan Diretor LTC ba jornalista Grace Media, iha Comoro-Dili, Sexta (10/05/2019 ).

Diretor haktuir, aprende lian ingles fasil ba ita atu halo komunikasaun ho ema seluk liu-liu estrangeiru sira, no mós fasil ba ita atu hetan oportunidade hanesan servisu no bolsu estudu iha rai liur hanesan Australia, Irlanda, Inglaterra no rai sira seluk tan.
“Ami simu numeru estudante iha tinan ida ne’e hamutuk atus rua resin, maibé sira ne’ebé konsege tuir formasaun to’o agora ne’e 30% deit mak tuir,  estudante sira ne’e fahe oras keta-ketak iha dader tama tuku 8:00 to’o 10:00 no tuku 15:00 to’o 17:00 lokraik, numeru estudante kada klase 40 ou 45”,
Ozório esplika

TLC hasoru problema, Diretor sublina,  problema mak menus finanseiru, maibe nafatin buka meius hodi rezolve problema ne’e, liu husi ko’a nia salariu hodi selu formador sira husi estranjeiro inklui Timor oan rasik.

“Liu husi oportunidade ida ne’e, apelu ba inan aman katak tenke fo motivasaun ba oan sira hodi mai simu formasaun, tanba sein inan aman nia motivasaun dala ruma oan sira la sériu. Apelu mós ba ukun na’in sira, formasaun sira hanesan ne’e labele moris, se wainhira ekonomia la di’ak, husu ba governu liu husi Ministru Edukasaun ( ME ) bele tau matan”, Diretor sujere.

Entertantu Estudante LTC, Gilberto da Silva Soares dehan, hanesan estudante kontente hodi tuir kursu iha LTC tanba bele aumenta kapasidade ou koñesimentu hodi prepara-án ba futuru ne’ebé diak tanba futuru ladepende ba ema seluk importante vontade aprende.

“Hau hanesan estudante sente kontente hodi tuir kursu iha sentru ne’e. No ami nia prosesu aprendisazen durante iha ne’e, la’o ho diak”, Estudante orgullu.*

Reportajen : Elisa Felizarda Freitas da Silva

Tuesday, 14 May 2019

TEOFILO REKOILLA OSAN MEAN IHA KOMPETISAIN DESPORTU ATLETIZMU

(Grace Media), Dili-Timor oan Teofilo Freitas oras ne’e hamorin Timor-Leste iha mundu internasional liu husi kompetisaun desportu atletizmu iha eventu Sea Para Games, Kuala Lumpur (Malazia) no Asian Para Games, Jakarta (Indonézia) rekoilla medailla rua.
 
Tuir Atleta Teofilo Freitas hateten, durante iha eventu Sea Para Games no Asian Para Games ne’e rasik nia konsege halakon nia adversariu husi nasaun barak ho distánsia ne’ebé mak diferensa.

“Durante iha eventu Malazia ha’u hasoru nasaun 4 ho distánsia 800 no 400  metru, ha’u hasoru nasaun 8, maibé iha distánsia sira ne’e hotu ha’u konsege rekolla osan mean hotu”, dehan Teofilo ba jornalista Grace Media iha Ginásio Díli, loron tersa (16/04/2019).

Teofilo haktuir, iha nasaun Indonézia ho distánsia metru 400 hasoru nasaun 6 no metro 1500,  ha’u hasoru nasaun 4, hau senti orgullu wainhira reprezenta Nasaun Timor-Leste hodi ba tuir kompetisaun ho nasaun seluk.

“Nu’udar juventude ka sidadania nasaun ida ne’e, ha’u senti kontenti wainhira reprezenta ema hotu ba kompete iha nasaun sira seluk, no kontenti liu tán bainhira ha’u konsege rekolla osan mean iha eventu ne’e rasik,” Teofilo orgullu.

Enkuantu husu kona-ba, dezafiu sira, atleta ne’e informa, hanesan atleta sempre hasoru problema. Esperensia iha tinan 2017 partisipa eventu Sea Para Games Malázia kona-ba hatais dala balun empresta kolega nia ekipamentu desportu nian hodi ba tuir kompetisaun. 

“Iha 2018 wainhira hau ba kompete iha Indonézia dezafiu ne’ebé hau hasoru mak liu-liu kona-ba kampu treinu nian ida de’it, ida ne’e lasufisiente tebes ba hau ho maluk sira. Tan ne’e nia husu ba parte SEJD atu hare’e hodi rezolve problema ne’e rasik”, atleta sujere.

Nia mós husu ba juventude iha Timor laran tomak katak treinu atu promove talentu la’os atu kria violénsia, maibé treinu hatene atu promove ita-nia talentu bele kompete iha eventu Nasionál tantu Internasionál hodi ita-nia Nasaun hatudu ba mundu internasionál katak Timór mós bele.

“Husu ba juventude hotu atu kaer metin estabilidade iha rai laran, joven barak mak forte. Nu’udar jerasaun ba futuru nasaun ida tenke kuidadu nasaun ne’e rasik tuir forsa joven nian ne’ebé mak iha hodi asegura nasaun Timor-Leste”, nia enkoraja.*

Reportajen: Irene Soares

Sunday, 12 May 2019

TRABALLADOR APRESIA POLITIKA GOVERNU HASAE SALARIU

(Grace Media), Dili-Oitavu Governu konstituisional liu husi Sekretariu Estadu Formasaun Profisional no Empregu (SEFOPE) oras ne’e kria ona politika hodi hasae salariu traballador nian.

Relasiona politika ne’e, traballador Loja Sarina Leste Colmera, Leonito Viana Soares sente apresia ba politika Governu nian tanba bele hahu halo deskusaun hodi kria politika hasae salariu.

“Hau senti kontenti tanba durante ne’e ami servisu ho salariu $ 115 dolar, ladun sufisiente ba ami nia moris. Kuandu governu atu hasa’e ami nia salariu, ami mós kontenti”, Traballador apresia.

Traballador Leonito sublina, se politika Governu nian hodi aumenta salariu traballador nian mak realiza, bele ajuda sira tanba durante ne’e simu salariu $115 dolar, labele sustenta familia.

“Hau nia servisu hahú husi segunda-sexta kada fulan simu salariu ho total $ 115 dolar, wainhira iha loron sabadu no domingo loja nain sei selu ketak. Iha loron sabadu servisu hahú tuku 09:00-12:00 meudia sira simu osan $5  no iha loron domingu ami servisu hahú nafatin tuku 09:00-06:00 no ami simu $10”, Leonito esplika.

Entertantu, Menajer Loja Sarina Leste Colmera, Anhar hateten, hanesan manajer ba Loja Sarina Leste Colmera sempre selu traballador tuir estandar Governu nian ne’ebé fo sai ona.

“Konforme husi bos no Governu sira, wainhira dehan atu hasa’e traballador sira nia salariu, ami prontu atu selu tuir estandarte ne’ebé mak Governu sei hasai”, Menajer  garante.*

Reportajen: Maria Alicia Da Costa

POVO NAFATIN HALERIK BEE MOOS

(Grace Media), Dili- Tuir komunidade  Aldeia Niken Suku Bairo-Pite, Postu Administrativu Dom. Aleixo Munisipiu Dili, Benjamin Cabral sente lamentavel tebes tanba durante tinan barak ona seidauk asesu bee moos ho diak.

“Hau  hanesan komunidade senti triste tebes, Tanba kuaze tinan hira ona ami araska tebes ba bee moos, durante ne’e ami sosa deit bee moos husi Bomberos, tanki ida kusto trinta dolar ($ 30), maibe ami uja mós la to fulan bee hotu ona”, dehan komunidade ba jornalista Grace Media foin lalais ne’e iha Bairo-Pite-Dili, foin lalais ne’e.

Komunidade haktuir, durante ne’e parte Governo liu husi Dirasaun Serbisu Agua no Saneamento Nasional (DSASN)  halo ona survei, dada torneira, maibé to agora, resultadu tanba ne’e husu ba Governu presiza aselera prosesu ne’e.

“Uluk husi parte Governo nian mai halo survei, ami fo rai depois sira dada torneira, halo tanki, maibé bee moos nafatin laiha, fo impaktu mai ami nia saude, dala barak ami rona informasaun husi media nai ulun sira dehan, labarik ki’ik haruka ba eskola maibé agora bee  susar ami nia oan sira labele asesu ba edukasaun ho diak,” benjamin preokupa. 

Nia sublina, hanesan komunidade hakarak husu ba ukun nain sira atu  bele rezolve problema falta bee moos iha aldeia Niken iha tempo badak nia laran. Tanba komunidade husi aldeia Niken ida ne susar tebes ba bee moos.

“Obrigatorio ami tenke lao ain  kilometros 200 ba kuru bee, tanba ita ema moris presija tebes bee moos, tan ne’e  problema ne’ebé ami povo ki’ik hasoru no senti iha ami nia moris lolor-loron  mak ami hato’o ba nai ulun sira karik bele tau netik matan mai ami povo ki’ik nia halerik ne’e,” Benjamin sujere.

Entertanto Komunidade Aldeia Niken, Lurdes Saldainha esplika, problema ne’ebé komunidade sira hasoru mak bee moos, tanba ne’e sira husu ba Governo tenke tau atensaun ba sira nia problema hirak ne’e. 
  
“Bee moos la iha liu, obrigatorio ami tenke sosa bee husi Bombeiros kada 500 liter hetan kusto u$ (30) dolar, tan ne ami husu ba na’in ulun sira tenke rezolve ami nia problema ne’e  iha tempo badak”, komunidade rekomenda.*


Reportajen : Vrizilia Sequeira/Salomão

DEZEMPREGU SAI DEZAFIU BOOT IHA TIMOR LESTE

(Grace Media), Dili-Tuir Estudante Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL), Fakuldade Ciensia Sosiais (FCS), Departamento Komunikasaun Social (KS), Luis de Almeida Ximenes katak, problema boot oras ne’e Timor-Leste hasoru mak dezempregu aumenta.

“Tuir hau nia observasaun, durante ne`e haree kampu servisu iha Timor Leste sei menus, hare realidade ne`ebé mak iha joven barak mak remata tiha ona sira nia estudu iha nivel superior la iha kampu servisu ba sira”,  dehan Luis ba jornalista Grace Media iha kampus Faspol Kaikoli-Dili, foin lalais ne’e.

Almeida hatutan, numeru dezempregu iha Timor-Leste aumenta, tanba laiha kampu serbisu hodi akumula joven sira halo serbisu, nune’e joven balun obrigadu tenke ba buka serbisu iha rai liur hodi hetan osan atu bele sustenta ba sira nia nesesidade diaria.

“Dezempregu sai dezafiu bot ba ema hotu-hotu tamba Governo la kria kampo servisu hodi halo ami joven  hanoin oho malu deit tamba laiha servisu ida para kaer metin ami tan ne`e mak dalan ikus ami tenki halo nune`e”, Luis esplika.

 Luis Subliña, Nu`udar Estudante hakarak husu Governu ho inisiativa ida tenke kria kampu servisu ba joven sira ne`ebé mak remata ona sira nia estudu iha nivel superior, tanba sira iha kapasidade matenek hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional.

Iha Fatin hanesan Xefe Senado FCS, Antonio dos Santos Lopo katak, kampu servisu iha Timor Leste sai hanesan preokupasaun ba ema hotu-hotu ne`ebe mak ejiste iha Timor Leste tanba kampu servisu iha Timor Leste sei menus no numeru dezempregu aumenta.

“Kampu servisu menus tanba Governo laiha inisiativa hodi kria kondisaun ne`ebé diak, ba populasaun sira atu bele minimiza numeru Dezemprego iha Timor-Leste ”, Antonio salenta.

Antonio hakarak husu Governo liu-liu Sekretaria Estadu Formasaun Profesional Empregu (SEFOPE) atu kria kondisaun ba joven sira ne`ebé mak servisu iha rai liur hanesan Australia ho Korea atu kapasita sira nia-án, atu nune’e bainhira sira remata bele promove fali buat sira ne`ebé durante ne’e aprende iha rai liur hodi bele ajuda joven sira.*

Reportajen ; Sonia Fonseca/Elias ornai

ISC ASINA MOU HO UMM NO UNIVET HAMETIN KOOPERASAUN

 (Grace Media), Dili- Intituisaun Superior Cristal (ISC), halo asina Memorandu of Understending (MOU), ho Universidade Muhamadya Malang (UMM), no Universidade Veteran (UNIVET), objetivu atu hametin kooperasaun hodi explora area sosial

"Assina MOU ho post graduasaun UMM, programa mestradu no dotoramentu UNIVET, programa iha area sosial", informa Diretor Ezekutivu Fundasaun Cristal, Agostinho Gonçalves ba jornalista sira iha Eskola Kristal Balide-Dili, foin lalais ne'e.

Diretor haktuir, Timor-Leste iha potensia ba seitor agrikultura, maibe seidauk dezenvolve ho diak tanba ne'e mak liu husi kooperasaun ne'e oinsa ISC bele ajuda governu hasai reseita ba nasaun tanba Agrikultura iha Timor-Leste kuaze barak mak ema latau matan.

"Ami sei loke agrikultura hanesan Natar, To’os no Animal atu nune’e ita nia joven sira iha domin ba agrikultura, la'os sai tia agrikultor ona  ba tur fali iha office, maibé oinsa joven sira bele halo natar, ita hare'e ema riku iha mundu tanba sira hala'o potensia agrikultura ne'e kapas”, Diretor dehan.

Entermus kooperasaun, Diretor esplika, sei haruka estudante balu ba iha UMM no ISC mós sei halo tan rekruta ba estudante balu hodi hala'o estajiu iha UNIVET. Ida ne'e nudar parte ida halo estudu viabilidade,tinan oin ISC planu ona loke tan fakuldade agrikultura.

“Tinan oin sei loke tan fakuldade agrikultura no sei pratika hamutuk ho sira, ita nia ba pratika iha sira nia fatin no sira mós mai iha ne'e, la'os pratika maibé hanorin Dezemvovimentu prosesu aprendizajen”, dosente ne'e argumenta.

Nia sublina, UNIVET iha fakuldade lima, maibé ISC sei hili mak fakuldade Saude, Edukasaun no Agrikultura. Antes ne'e Universidade Airlanga Surabaya  no Universidade publiku Malam mai halo ona koperasaun, ba futuru estudante ISC bele ba estajiu iha ne'ebá, depois sira mós mai estajiu iha ne'e.

"Sira senti katak bele tanba agora membru governu barak remata husi ISC no balu sai ona Deputadu, Diretores Nasionais, Diretores Jerais no iha area hotu-hotu husi xefe Aldeia to’o nasional hodi halao  servisu iha fatin fatin", nia tenik.

Entertantu, Diretor Paksa Sarjana Universidade Muhamadyah Malang (UMM), Ahkcnal Inam hato'o sentimentu orgullu tanba bele reforsa koperasaun inklui asina MOU nudar meius ida oinsa atu bele serbisu hamutuk iha area sosial nian.

"Objetivu ami mai iha ne'e, primeiru hasoru malu fali, segundu hametin kooperasaun tanba rekursu umanus importante, presiza hasae kualidade, hasae kualidade ita nia-an, atu nune'e ita sai ema ne'ebé iha valor",  Diretor haklaken.

Reportajen: Orlando Magno/ Carlos D. C. Quenat







Wednesday, 8 May 2019

KONSTRUSAUN KAPELA NOSSA SENHORA DA GRAÇA TASI-TOLU ATINJI ONA 90%

(Grace Media), Dili- Xefe Komisaun Organizador ba konstrusaun kapela Nossa Senhora da GraçaTasi Tolu, José de Araujo Gonçalves Frazelo hateten katak, kapela Tasi tolu hanesan uma kreda ida ne’ebé atu hamahon sarani Tasi Tolu tomak hodi hametin sarani sira nia fiar.
 
“Kapela  Tasi Tolu ne’e rasik agora kontinua atinji ba porsentu sia nulu($.90%) tanba kontribuisaun barak husi komunidade sarani Tasi tolu rasik no oras ne’e konstrusaun Kapela la’o ho normal”, Dehan Chefe  José ba Jornalista Graçe Media iha Tasi-Tolu Dili foin lalais ne’e.

José hatutan, prosesu konstrusaun kapela Tasi Tolu agora dadaun ne’e to’o ona ba prosentu sia nulu (90%) no sei inagura iha loron 22  Fulan Maiu 2019, hetan kontribuisaun husi sarani estasaun Nossa Senhora de Graça Tasi Tolu hanesan sementi,rai henek,no besi.

“Servisu konstrusaun uma kreda Tasi-tolu badaen sira la simu osan kada fulan maibe sira servisu voluntari deit, Durante konstrusaun sarani Tasi-Tolu  hala’o servisu maibe  la hetan apoi husi estadu ka Governu Timor-Leste”, nia esplika.

Nia informa, iha konstrusaun kapela ida ne’e halibur joven drogadu sira hodi mai hamutuk iha fatin ida ne’e hodi hala’o servisu voluntario iha kapela atu bele hadia sira nia-an no fiar metin ba maromak iha uma kreda.

“Kapela Tasi tolu halibur joven junior sira ne’ebé idade husi 12 to’o 15 oinsa atu hametin fiar iha uma kreda nomos inkliu joven bo’ot sira ne’ebé ke hala’o servisu voluntario iha kapela refere, kontribuisaun servisu husi komunidade  sarani no joven sira ne’ebé mak envolve iha ne’e joven husi tasi tolu tomak”, nia haklaken.

Iha fatin hanesan Traballador, Antoni da Cruz deklara katak, kapela ida ne’e agora atinji ba prosentu ($.90%) la’os ema matenek ida mak dezeinu eskema kapela ne’e maibé badaen ne’e rasik mak tur hamutuk ho Xefe Grupu no sarani Nossa Senhora de Graca tomak mak tur hodi halo reunião hamutuk hili badaen sai hanesan enjeneru ba konstrusaun kapela.

“Konstrusaun kapela ne’e hahu konstrusaun iha tinan 2013, kontribuisaun ba kapela ida ne’e kompostu husi bairo ha’at hanesan, bairo Santo Antonio, bairo Dom Bosco, bairo da Paz, bairo Jesus Minha Miserecordia, bairo Maria Auxiliadora no bairo João Paulo II”, Antoni dehan.*

Reportajen:Lamberto Siqui

ILLAS JOÃO PAULO II VIJITA ESKOLA SACROJES BELE FO MATAK MALIRIN BA MANORIN NO ESTUDANTE

(Grace Media), Dili- Adjuntu Eskola Sekundario Jeral Sagradu Coração de Jesus (SACROJES) Candido Belo da Luz informa, prezensa illas João Paulu II nian iha Eskola SACROJES hodi bele fo kbiit matenek no matak malirin ba profesores (manorin) no estudante sira.

 
 “Ami senti kontente ho prejensa illas Joaun Paulo II tanba nia bele lori matak malirin ba sarani sira liu-liu profesores no estudante”, dehan  Adjuntu ba Jornalista Grace Media iha nia knar fatin, Becora-Dili foin lalais ne’e. 

Adjuntu haktuir,  nu’udar sarani katolik senti kontenti tebes ho illas Joaun Paulu nia prezensa iha eskola SACROJES tanba lori ona buat lubuk ida liu-liu iha parte formsaun espiritual nian ba manorin no estudante sira.

“Ami prepara material hirak ne’e, oinsa ilh\las João Paul II mai horik ho ami iha semana rua ho balun, iha loron koresma nia laran, mós sei nafatin ho ami, entaun ami prepara fatin tenda no mos  fatin ne’ebé illas João Paul II  horik iha semana rua nia laran”, Candido esplika.

Entertantu, Estudante SACROJES, Deonisio Santos Viana hateten, nudar sarani haksolok tebes ho prejensa illas João Paulo II iha SACROJES tanba ho prejensa ida ne’e, senti hanesan kbiit  husi na’in, ne’ebé mak haraik ona mai sarani sira hotu iha mundu tomak.

“Hau  hato’o agradese wain ba edukasaun tanba foti ona illas João Paulo II nu’udar mahein ba eskola hotu, no mós iha Ministerio Edukasaun, ami senti illas Joaun Paulu II  ne’e nia figura ne’ebé mak diak tebes, hanesan exemplu di’ak  iha mundu no mós ba estudante sira oinsa atu bele pasensia no haraik-án importante liu matenek”, nia haktuir.*

Reportagen: Abel MarÇal Martins.