• Pratika Sobu no Monta CPU

    Estudante Husi departamentu Informatika hala'o pratika ba Komputador

  • Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P

    Formador Jornalismu foto hamutuk ho Presenter RTTL e.P Dacky Belo

  • Estudante Jornalismu Halao Pratika

    Estudante Jornalismu hala'o pratika kona ba Shoot Imajen

Wednesday, 14 October 2020

Komisariu KAK: Media Iha Papél Importante Ajuda KAK Halo Investigasaun

 (Grace Media), Díli-Komisariu Komisaun Anti Korupsaun, Sergio Hornai konsidera média iha papél ida importante tebes atu ajuda KAK hodi halo investigasaun ba kazu korupsaun iha Timor-Leste liu husi notísia.

Nune’e, nia haktuir, kazu korupsaun oras ne’e, Komisaun Anti Korupsaun (KAK) rejistu krime korupsaun iha parte rua hanesan kazu krime pasiva no ativa. Komisaun anti korupsaun halo sempre halo artikulasaun servisu hamutuk ho ministeriu públiku nu’udar titular asaun penal.

“Media konvensionál ka online ne’e papél ida importante tebes, tanba iha lei ida ne’e mós fo exersisiu ita hotu nian. Artigu propriu atu dia sai importante ida ba iha investigativu oinsá atu haklaken no habelar,” dehan Komisario ba jornalista sira iha salaun CVTL, Bairo Formosa, Dili, Kuarta (14/10/2020).

Nia haktuir, kazu krime korupsaun ne’ebé resjista normalmente ita halo hela servisu terminasaun no halo restrisaun depende delegasaun. Ita iha krime korupsaun poder partisipasaun ekonomiku adminisaun da noza, krime korupsaun pasiva no ativa sira ne’e iha resjista.

“Normalmente ita halo hela servisu terminasaun tanba ita halo restrisaun depende delegasaun ne’ebé mak mai husi komisaun anti korupsaun ho agregasaun sira ne’ebé mak iha notisia dikrime ne’e ita halo promove,” informa Sergio.

Nia informa, ita halibur rekolla partisipa ba autor ne’e ba ministeriu públiku hanesan titulares penal atu bele hare’e ba punderasaun ba iha situasaun sira ikus mai sei delega ita halo asaun invetigasaun kriminal.

Iha fatin hanesan, Diretór FONGTIL, Daniel Santos do Carmo informa, kazu krime korupsaun ne’e iha ministeriu  Públiku no iha prosesu invetigasaun. Kazu balun investiga tiha maibé to’o iha Ministeriu Públiku sei loke fila fali invetigasaun.

Reportajen : Marcelino Fernandes

FONGTIL - IRI Realiza Diskusaun Públiku Kona-Ba Asuntu Prevensaun Korupsaun

 (Grace Media), Díli- Forum Organizasaun Naun Governamental Timor Leste (FONGTIL), Institut Republikan Internasionl (IRI) hamutuk ho KAK, Membru Parlamentu Nasionál no média realiza diskusaun meza redonda.

Tuir Diretór Forum Organizasaun Naun Governamental Timor Leste (FONGTIL), Daniel Santos do Carmo katak, objetivu husi diskusaun atu sensibliza sosiedade sivil atu hatene substansia husi lei ne’e rasik wainhira iha indisius tuir lei anti korupsaun.

 “Presidente promulga lei anti korupasaun, lei numeru 7/2020 hatete katak iha pasu ida, iha komitmentu entermus polítika ba prevensaun kombate korupsaun, ita mós apresia lei ne’e, la’os hatete de’it anti korupsaun maibe medida prevensaun no kombate oinsá halakon ,” dehan Daniel ba Jornalista iha salaun Kruz Vermella Timor-Leste, Formoza, Dili, kuarta(14/10).

Lei anti korupsaun ne’ebé mak promulga ona husi Presidente Repúblika nia dehan, nu’udar timor-oan hadomi rai no hadomi povu, ita ida-idak mak tenke kontrola aktu korupsaun atu nune’e, ema hotu konsensia la halo korupsaun.

Iha fatin hanesan, Komisario Komisaun Anti Korupsaun, Sergio Hornai dehan, ita presisa konsolida ita nia instituisaun sira, liu-liu instituisaun públika estadu nian liu husi sensibilizasaun fahe informasaun, halo reuniaun, worshop sira atu identifika ita nia vunerabilidade probelma lolos korupsaun iha Timor-Leste husi aspetu sosiál ekonomia politika kultura.

“Ita halo hela exersisiu balun, liu-liu asuntu atu hare’e iha kurtu prazu ba iha rejime deklarasaun bens intereses ne’ebé mak atu halo. Deklarante sira mai husi autoridade kompetente sira ne’ebé mak ezerse hela sira nia funsaun tantu kargu politiku no mós kargu exersisiu funsionálizmu públiku ho familia sira”, nia esplika.

Komisaun anti korupsaun halo servisu sira ne’e ho autoridade sira kompetente liu-liu iha setór justisa nian no mós autoridade orgaun polisiál sira ne’ebé mak relasionamentu iha kestaun administrativu no mós investigasaun kriminalidade nian.

Tanba ne’e, ezistensia lei ne’e haforsa liu-tan servisu intituisaun estadu nian hanesan CAC tanba iha lei ne’e iha artigu 28 autoridade kompetente ba implementasaun ne’e mak ida Tribunál Suprema Justisa, Tribunal Rekursu, KAK no mós instituisaun relevantes sira.

Reportaje : Marcelino Fernandes

Sunday, 13 September 2020

Hakarak Dezenvolve Setór Turismu Persiza Investe Maka’as.

(Grace Media),Dili-Hakarak atu dezenvolve setór turismu iha Timor-Leste mak governu tenki seriu investe maka’as osan tanba durante ne’e governu aloka orsamentu ba setór turismu ki’ik no susar atu dezenvolve.

 

Diretór Jerál (DJ), Ministeriu Turismu Komersiu no Industria (MTCI), Jose Quintas katak, ko’alia kona-ba dezenvolve situs turistikus iha timor laran tomak ko’alia kona-ba dezenvolvimentu setór turismu iha Timor-Leste.

Entaun presiza dezenvolve dalan, Eletricidade, bee moos tanba turismu ne’e setór ida ne’ebe maka boot, tanba ne’e persija planu no dezenvolvimentu integradu tanba fatin turismu hanesan illa Jaco, Ramelau, foho Matebian no seluktan.

“Realidade ita hare katak situs turistiku iha Timor-Leste barak mak sei abandonadu no seidauk book, tanba orsamentu ba Investimentu sei minimu liu”, dehan Diretór ba jornalista sira foin lalais ne’e.

Nia hatutan, kada tinan ita akompaña ba orsamentu Jeral Estadu (OJE), fuktuasaun orsamentu la’os kontinua sa’e, maibé kadaves tun no kadaves sa’e, no la Konsistente, nee impaktu ba dezenvolvimentu situs turisku sira iha Timor laran tomak.

Ko’alia kona-ba dezenvolvimentu setór turismu, ita presiza klasifika no kategoriza situs balun bot, mediu, Ki’ik ita labele dezenvolve setór turistiku hirak ne’e dala ida deit, tanba ita iha limitasaun orsamentu no  rekursu umanu.

Reportajen : Marcelino Fernandes

Governu Prepara Orsamentu Millaun $3.2 Ba Populasaun Sira Iha Segunda Faze

 (Grace Media) Díli-Oitavu Governu konstitusional liu hosi Ministerriu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun hamutuk ho Ministeriu Finansas (MF) prepara ona orsamentu hamutuk millaun $3.2 ba populasaun sira ne'ebe seidauk simu iha primeira faze no sira sei simu fali iha segunda faze hamutuk 16 mil durante ne'e halo reklamasaun.

 

Tuir Vice-Ministra Solidaridade Sosial no Inkluzaun(VMSSI), Signi Verdiál hatete, verifikasuan ba dadus reklamasaun ne’e ekipa Miniteriu Solidaridade no Ministeriu Estatát  hamutuk ho xefe suku sira prepara ona dadus no hein atu selu.

“Ita tenta atu fulan ikus ida ne'e ita atu finaliza hotu, no montante orsamentu por volta millaun $3.2, tanba reklamasaun 16 mill maibé agora iha faze verifikasaun mak bele determina lolos”, Signi ba Jornalista iha edifisiu MF Aitarak Laran, Dili, foin lalais ne’e.

Dadus verifikasaun ba reklamasaun sira ne'e  agora to’o ona 10 mill no prontu ona no seluk sei kontinua halo verifikasaun, maibé sei koordena ho liña ministeriu no xefe suku sira, no xefe aldeia sira atu hare'e dadus ne'e lolos, maka foin ita halo pagamentu ba segundu faze.

Signi Verdiál husu ba Komunidade sira nia pasensia hodi bele fó tempu ba ekipa ekniku sira tau bele halo verifikasaun ba dadus ne’ebé maka iha direitu duni atu simu subsidiu ne’ebé mak governu promete ona.

Reportajen : Marcelino Fernandes

 

Ekipa Vijilansia MS Labiban Kontrola Sidadaun Tama Husi Dalan Ilegál

 (Grace Media), Díli-Ekipa vijilansia husi Ministeiru saúde(MS) labiban atu halo kontrolu ba sidadaun sira ne’ebé halo atividade tama iha Timor liu husi dalan ilegal ho kuantidade boot liu.

Tuir Ministra Saúde (MS) Odete Maria Freitas Belo, hatete ekipa Vijilansia hamutuk ho UPF iha Fronteira labele halo kontrolu ba sidadaun sira ne’ebé mak tama husi dalan illegal, maibé kontrola de’it ba sidaduan sira ne’ebé maka tama husi fronteira.

“Ita lakon kontrola ba ita nia maluk sira nomós ba ema ne’ebé estranjeiru sira liu-liu ema Indonesia, ida ne’e mak hanensa sai hanesan tritesa boot ba ita, tanba ita kontrola mós la hetan”, dehan Odete ba jornalista sira iha edifisiu Finansas Aitarak Laran, Dili, foin lalais ne’e.

Agora ita presisa toma atensaun, MS hre’e liu ba iha ita nia pasajeiru sira ne’ebé mak tama liu hosi dalan legál, ita kontrola no fó kondisaun ba ita nia passajeiru sira ne’ebé mak hakarak tama fila fali mai.

Sidadaun sira ne’ebé maka tama iha dalan illegal ekipa  seguransa no ekipa vijilansia sira la kaer iha Fronteira maibé segurnasa sira kaer fali iha munusipiu seluk, ne’e fó impkatu no risku boot ba populasaun sira.

 “Tama mai ami lakaer de’it iha Fronteira maibé ami kaer iha munisipiu balun hanesan iha Vikeke, ita kaer iha Díli laran, ida ne’e sira ba hela tiha ho familia, depois balun ba eskola, prontu ita esperensa katak sira la lori virus ne’e iha sira nia isin, karik iha ne’e fó impaktu ba ita nia komunidade sira”, katak nia.

Ministra hatutan, dalan mak ita halo planu kontijensia oinsá atu halo jestaun ba Kasu Covid-19 nian ne’e ita iha, agora to’o fase ida ne’e ita la ko’ali buat ne’ebé mak pior liu, maibe ita antisipa ba kazu ne’e iha ne’ebé maka presisa fatin izolamentu.

Alende ida ne’e mós Ministra informa, sidadaun sira ne’ebé maka mai husi nasaun afetadu hakarak hili autokuarantina ne’e signifika katak tenke iha konsensia regras ne’ebé maka Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) fó sai, tanba ida ne’e mak sira la iha konsensia ne’e perigozu ba ita nia populasaun tomak.

Reportajen : Marcelino Fernandes

 

Friday, 4 September 2020

Diretor FONGTIL Apela Ba Ukun-Na’in Sira Konsentra Ba Dezenvolvimentu

(Grace Media), Dili- Diretór Forum Organizasaun Naun Governmental Tim or-Leste (FONGTIL), Daniel Santos do Carmo husu ba ukun-na’in sira hodi konsentra ba dezenvolvimentu no tau aas interese povu duke interese privadu no polítiku.

Tuir nia katak, FONGTIL hanesan sosiedade sivil nu’udar parseiru dezenvolvimentu governu no estadu nain haree ba situasaun polítika iha rai laran sai ameasa boot ba ekonomia rai laran no afeita ba dezenvolvimentu nasionál.

Uza eventu ida ne'e atu hato'o apelu ka mensajen ba públiku katak tempu to’o ona hapara violensia politika uza ulun malirin hodi resolve problema hotu tuir lei no konsentra ba dezenvolvimentu nasional tau Interese povu aas liu interese politika privadu no partidaria”, dehan Diretór liuhusi konferensia imprensa ne’ebé hala’o iha nia knar fatin, Caicoli-Dili, foin lalais ne’e.

Nia haktuir, situasaun polítika ne’ebé la’o ema barak komesa lansa informasaun ne’ebé domina ho provokativus ne'ebe bele lori inistabilidade nasionál no mós halo sidadaun barak paniku. Tanba ne’e husu membru ONG nia kontribuisaun bele ajuda fahe informasaun edukativu ba povu.

Hanesan Sosiedade sivil, nia dehan, ita lakoi atu hamanas situasaun ne'e ,halo ita nia povu paniku tan, nune’e nu’udar sosiedade sivil iha responsabilidade moral atu kulia buat los ba ita ninia povu katak ita nia situasaun hakmatek ita nia atividade ekonomiku, estado, governu, media sira nian atividade agrikultura la’o di’ak ita hein prosesu preparasaun ba orsamentu ba 2020 no 2021.

“Itan hakarak sai mensajen sira ne'ebé ho karakter edukativu katak situasaun di’ak hela, buat hotu kontroladu, ita enkoraja instituisaun ida-idak hala’o nia papél hanesan Polisia, Ministeriu Publiku no forsa armada la’o ho di’ak”, nia apela.

Reportajen : Cesar Pires

 

Thursday, 3 September 2020

Vise Retór : ISC Koremora 30 Agusto Liu Hosi Debate Públiku

(GRACE MEDIA), DILI-Fundasaun Institutu Superior Cristal (ISC) no Ensinu Superior  Cristal hamutuk ho Senadu Fakuldade realiza atividade debate públiku objetivu oinsá atu kapasita estudante sira nia abilidade no mentalidade hodi sai joven ne’ebé kritiku, analitiku no mós sai joven kreativu no inovativu.

 

Tuir Vice Reitor I ISC, Jacinto de Oliveira Junior hatete, atividade debate públiku ne’e realiza atu komemora loron konsulta popular 30 Agusto. No liu hosi atividade ne’e mós atu promove talentu no abilidade estudante sira nian iha area diskursu públiku.

Tema jerál ba diskursu públiku ligadu ho kazu soe bebe tanba kazu soe bebe oras ne’e sai viral iha mídia sosiál no mós sai debate públiku nian. Foti asuntu ida ne’e hodi halo debate atu fó hanoin ba malu, atu fó enkoraja ba estudante sira no juventude sira, nune’e bele tau importansia no valor moris joven sira nian.

“Ami prepara ona premiu, ami la fó premiu ho valor osan, maibé oinsá atu fó motivasaun ba sira atu sira bele hatene di’ak liu tan. Ami mós iha planu ona katak atividade ida ne’e sei realiza tinan-tinan, nu’udar ajenda annul nian ba iha kalendariu,” dehan Vise Retór I ISC ba jornalista sira iha salaun ISC foin lalais.

Iha fatin hanesan , Estudante ISC, Brigida Verdial Gusmão Ximenes, sente kontente no apresia ba programa diskursu públiku ne’e tanba sai hanesan motivasaun di’ak ba sira hodi aprende liu tan iha futuru.

“Hau hanesan juventude ida, dala barak ita haree, joven sira mak sai hanesan autor ba konflitu tanba ne’e ha’u hakarak foti kona-ba asuntu juventude sai hanesan materia diskursu nian oinsá sai juventude ida ne’ebé kriativu no inovativu”, dehan nia.

Atividade ne’ebé ISC realiza hodi komemora loron 30 Agusto mak hanesan, poezia, debate no diskursu públiku no totál partisipante husi programa  hamutuk ema na’in 20. Asuntu sira debate nian mak, kazu soe bebe, joventude iha konflitu no seluk tan.

Reportajen : Marcelino Fernandes